Na radionici o upravljanju klimatskim promjenama u obalnim područjima "CREATE Governance workshop" održanojjučer u MedILS-uu sklopu dan ranije organizirane kick off konferencije "CREATE the future weneed", odnosno projekta CREATE (Climate REsponses for the AdriaTic rEgion) sufinanciranog iz programa Interreg Italija-Hrvatska, splitsko-dalmatinski dožupan Stipe Čogelja, istaknuo je kako Splitsko-dalmatinska županija predstavlja pozitivan primjer upravljanja pomorskim dobrom, te kako se plaže pod koncesijom, kao ni sada, ni budućnosti neće ograđivati.
Radionica je prvenstveno bila namijenjena predstavnicima priobalnih jedinica lokalne samouprave s područja SDŽkoji su kroz dva panela raspravljali o izazovima donošenja i provedbe Obalnog plana SDŽ te o pitanjima i dilemama održivog upravljanja plažama kroz njihovu nadohranu."CREATE Governance workshop" organizirala je Splitsko-dalmatinska županija, partner klaster projekta CREATE koji ujedinjuje rezultate provedenih Interreg projekata na temu klimatskih promjena kako bi ponudili odgovore na brojna pitanja, te ono glavno: što moramo napraviti ODMAH da bi umanjili očekivane štete za ljude, imovinu i prirodu uslijed podizanja razine mora.
- Sadašnjim zakonom je ograđivanje plaža koncesionarima dozvoljeno. Nekad turističku ponudu i interes javnosti trebamo staviti u pošteni odnos, pa pretpostavljam da će takva mogućnost biti kao i do sada ostavljena u zakonu, ali će se dopustiti jedinicama regionalne uprave i lokalne samouprave da sami na terenu odluče o tome i to je prava decentralizacija. Ako netko želi da se događaju takve stvari, moći će to napraviti, dok mi u Splitsko-dalmatinskoj županiji ne želimo da se ograđuje bilo koji dio plaža u našoj županiji, poručio je Čogelja.
Što se tiče nadohrane plaža, kazao je kako se oko toga niti struka nije usuglasila te da se tek dobivaju neke konture stručnih načina kako se to čini.
- Nadam se da će naše jedinice lokalne samouprave shvatiti da se nasipavanje plaže ne radi tek tako, da može izazvati velike posljedice za floru i faunu, kao i za atraktivnost turističke destinacije. Na tome sustavno radimo i nadam se da će u budućnosti biti sve manje slučajeva devastacije obale prilikom nasipavanja plaža i da će predstavnici jedinica lokalne samouprave shvatiti da se uređenju obalnog pojasa mora pristupiti stručno, detaljno i sa svim planskim dokumentima. Jedino tako ćemo ga zaštititi, a SDŽ će iskoristiti svoje financijske i institucionalne mehanizme kako bi zajedno s jedinicama lokalne samouprave postavili zajednički cilj, pojasnio je Čogelja.
Voditeljica Službe za opću politiku zaštite klime u Upravi za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Branka Pivčević Novak upozorila je da su klimatske promjene već prouzrokovale porast temperature zraka za 1,2 stupnja Celzijeva, no da se Mediteran zagrijava i zagrijavat će se za 20-ak posto brže nego ostatak svijeta, što će imati posljedice na sve naše ekonomske sektore i prirodne eko sustave. Zbog toga se već sad govori da su klimatske promjene okidač svih kriza koje već postoje.
- Primjerice, na EU skali Hrvatska čak gubi 0,25 posto od svog BDP-a na sanaciju šteta koje uzrokuju klimatske promjene jer se ekstremni klimatski događaji potenciraju klimatskim promjenama. Pitanje je hoće li ta sredstva koja gubimo samo na sanaciji šteta, biti uložena u prevenciju šteta jer kad govorimo o prilagodbi, govorimo o prevenciji, odnosno jačanju otpornosti našeg društva, poljoprivrede, turizma i energetskog sustava na klimatske oscilacije i porast temperature. Kad se govori o prilagodbi klimatskim promjenama, važno je da lokalna vlast ima i temeljnu ulogu, istaknula je Pivčević Novak.
Pročelnica Upravnog odjela za turizam i pomorstvo SDŽ Matea Dorčić opširno je govorila o svrsi, ciljevima i provedbi Plana upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Splitsko-dalmatinske županije ili popularno zvanom Obalni plan SDŽ. Kao pozitivan primjer navela je primjer općine Podgora i načelnice Petre Radić koja je u suradnji sa SDŽ krenula u izradu urbanističko-arhitektonskog natječaja za pažu Sutikla kako bi se pronašlo rješenje za kvalitetnu koncesiju na korist svim stanovnicima, ali i njihovim gostima. Kao primjer dobre prakse navela je nadohranu plaže riječnim oblucima, dok je za u javnosti poznato i problematično nasipavanje plaže na području Makarske rivijere kazala:
- Jako je teško zaustaviti nasipavanje zato što mi nemamo inspekcijski instrument za sada, ali možemo otvarati teme te educirati predstavnike jedinica lokalne samouprave na način kako se to treba ispravno raditi. Edukacija, prava informacija i znanje je preduvjet da se nešto radi kako treba. Nadohraniti se treba, investirati se treba, treba dodatnim sadržajima podizati turizam i gospodarstvo, ali sve to treba raditi po struci i po zakonu, kazala je Dorčić i dodala kako je i u tom smislu SDŽ potpora jedinicama lokalne samouprave.
Arhitekt, urbanist i konzultant Gojko Berlengi upozorio je na prekomjerni turizam, odnosno apartmanizaciju i podatak da se godišnje 3,5 kilometra obale na području SDŽ urbanizira što dovodi u pitanje održivost na duge staze.Osim toga, naveo je kako je od 2011. godine do danas ponovno proces bespravnog zauzimanja i građenja te općenito bezakonja u prostoru intenziviran. Na pitanje jesmo li preizgradili obalu, odgovara:
- Kako nismo!? Kad se usporedimo sa zemljama na Mediteranu, podaci pokazuju da jesmo, a kad se uzme u obzir gustoća stanovništva, brojke su malo niže. Općenito mislim da je apartmanizacijom urušena smještajna struktura turizma. Imamo 10% hotelskih kreveta što čini sezonu izuzetno kratkom, niže dohodovnom jer je to tip turista koji po definiciji manje troši i vuče velike infrastrukturne probleme uslijed preopterećenja. Ta apartmanizacija je u punom jeku. Nekidan je objavljen podatak da je prošle godine, u pogledu izdanih građevinskih dozvola, bilo 50% više transakcija vezano za nekretnine u odnosu na 2020. godinu. Za promet nekretnina potrošeno je 60 milijardi kuna, a od toga značajan dio na obali, kazao je Berlengi dodajući kako će prema Nacionalnom planu otpornosti na klimatske promjene, Hrvatska imati 4,5 milijarde za razvoj zelene infrastrukture od čega dio sigurno pripada i ovom području, ali će za to trebati pripremiti kvalitetne projekte kojima će se jačati otpornost obale i obalnih naselja za klimatske promjene.
Na radionici je također zaključeno kako je očuvanju obalnog pojasa potrebno pristupiti multidisciplinarno, pa čak razmotriti i mogućnost osnivanja sveučilišnog studija za studente građevine, arhitekture, prava, PMF-a i svih drugih zainteresiranih.
Uvodnu riječ na radionici dao jee zamjenik splitsko-dalmatinskog župana Stipe Čogelja. U panel diskusiji "Obalni plan - Izazovi donošenja i provedbe" sudjelovali su pročelnica Upravnog odjela za turizam i pomorstvo SDŽ Matea Dorčić, viši programski službenik PAP/RAC projekta Daria Povh Škugor, voditeljica Službe za opću politiku zaštite klime/Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Branka Pivčević Novak, arhitekt i urbanist Gojko Berlengi, predstavnik Javne ustanove RERA S.D. Mili Novak i Gorana Jelić Mrčelić s Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Na panelu "Održivo upravljanje plažama kroz nadohranu plaža - pitanja i dileme" govorili su voditeljica Odjela okolišnog prava Udruge Sunce Ivana Krstulović Baković, pročelnica Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu Maja Krželj, načelnik Općine Sutivan Ranko Blažević, načelnica Općine Podgora Petra Radić, viša savjetnica Općine Podstrana Andrijana Dedić i Ivana Birčić iz Podvodnog istraživačkog kluba Sveučilišta u Splitu.
