Veleposlanik Izraela u Hrvatskoj Gary Koren u razgovoru za naš list govori o situaciji na Bliskom istoku nakon što su SAD i Izrael 28. veljače započeli vojnu operaciju protiv Irana.
Sugovornik Novog lista ističe kako je oko rata s Iranom prisutno mnogo dezinformacija i pogrešnih tumačenja, što je, prema njegovu mišljenju, očekivano u suvremenim sukobima.
Komentirajući izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi rat mogao uskoro završiti, kaže kako one mogu biti realna procjena, ali i dio strategije usmjerene na zbunjivanje iranskog vodstva. Naglašava da nije na njemu komentirati izjave američkog predsjednika, no ističe kako Izrael i Sjedinjene Američke Države vrlo blisko surađuju na političkoj i vojnoj razini te da će Izrael poštovati odluke Washingtona.
Govoreći o nagađanjima u američkim medijima, među kojima je i Wall Street Journal, prema kojima Trumpovi savjetnici zagovaraju brzo okončanje sukoba zbog mogućeg rasta cijena energenata, sugovornik upozorava kako medijski naslovi često odražavaju osobna mišljenja autora tekstova. Ističe da Bijela kuća ima vrhunske stručnjake koji razmatraju različite scenarije i procjenjuju političke, vojne i gospodarske posljedice produženja rata. Sličan način donošenja odluka, dodaje, postoji i u Izraelu, gdje se pažljivo prate stavovi saveznika i međunarodna situacija.
Prema njegovim riječima, današnji ratovi vode se i u prostoru informacija, pa mediji često stvaraju paralelnu realnost koju politički i vojni akteri moraju uzeti u obzir.
“Ovo je i energetski rat”
Sugovornik Novog lista naglašava da Izrael trenutačno najveću pozornost posvećuje događajima u Iranu, Libanonu i djelovanju Hezbolaha. Posebno upozorava na napade Irana na energetsku infrastrukturu i prijetnje prekidom opskrbe naftom, koje vidi kao dio šire strategije pritiska na Zapad.
Prema njegovu mišljenju, riječ je i o svojevrsnom energetskom ratu, jer energija u takvim sukobima postaje sredstvo političkog i vojnog pritiska. Podsjeća na povijesni primjer nakon Jomkipurskog rata, kada su zemlje OPEC-a uvele naftni embargo kako bi izvršile pritisak na zapadne zemlje.
Ističe kako su operacije Izraela i SAD-a, po njegovu mišljenju, u interesu Europe jer bi opstanak iranskog režima značio nastavak prijetnje stabilnosti regije. Smatra da bi dugoročno bilo važno omogućiti iranskom narodu da sam odluči o budućnosti svoje države i hoće li ostati pod vlašću teokratskog režima.
Ako sadašnji režim ipak opstane, upozorava, prijetnja neće nestati. Posebno naglašava da se u Iranu već desetljećima otvoreno poziva na uništenje Izraela, što u Izraelu doživljavaju kao egzistencijalnu prijetnju.
Iranski projektili i nuklearni program
Govoreći o pregovorima s Iranom, podsjeća da su zapadne zemlje postavile nekoliko ključnih uvjeta: prekid razvoja nuklearnog oružja, odustajanje od balističkih projektila te prestanak potpore regionalnim saveznicima i oružanim skupinama poput Hezbolaha u Libanonu, hutista u Jemenu, Hamasa u Gazi i šijitskih milicija u Iraku.
Prema njegovu stajalištu, iranski režim razvio je široku mrežu vojnih i političkih saveznika kako bi osigurao vlastitu moć i istodobno prijetio susjedima. Ipak, naglašava kako se nijednoj drugoj državi u regiji ne prijeti uništenjem na način na koji se to čini prema Izraelu.
Smatra i da iranski nuklearni program nema opravdanje s obzirom na goleme rezerve nafte i plina koje zemlja posjeduje. Posebno dovodi u pitanje potrebu za obogaćivanjem urana na razine potrebne za vojnu upotrebu te razvoj balističkih projektila dometa do 2500 kilometara.
Novi iranski vođa
Govoreći o novom iranskom vjerskom vođi za Novi list, navodi kako se zasad čini da nije ništa manje radikalan od svog prethodnika. Dodaje da ga je, prema svemu sudeći, na tu poziciju dovelo radikalnije krilo iranskog vodstva uz potporu Revolucionarne garde.
Ističe da su Izrael i SAD u međuvremenu uništili značajan dio iranskih vojnih kapaciteta, osobito balističkih projektila, te da se operacije protiv tih sustava i iranskog nuklearnog programa nastavljaju. Dodaje da Izrael istodobno djeluje i protiv Hezbolaha te pomno prati situaciju s hutistima u Jemenu.
Ne želi nagađati koliko bi rat mogao trajati, naglašavajući da je riječ o operaciji pokrenutoj zbog, kako kaže, egzistencijalne prijetnje koju je Izrael procijenio na temelju obavještajnih podataka.
Odnosi s Hrvatskom
Komentirajući različite političke stavove u Hrvatskoj o operacijama Izraela i SAD-a protiv Irana, ističe da Izrael ima veliko poštovanje prema hrvatskim institucijama i demokratskom sustavu. Naglašava kako su odnosi dviju država vrlo dobri te podsjeća na nedavni posjet hrvatskog ministra obrane Ivana Anušića Izraelu.
Izrael, kaže, podržava članstvo Hrvatske u OECD-u i očekuje nastavak dobre suradnje između dviju zemalja.
Rasprave o povijesti i odnos prema prošlosti
O raspravama u Hrvatskoj vezanim uz povijest Drugog svjetskog rata i društvene polemike koje se povremeno otvaraju, kaže kako se Izrael ne želi miješati u unutarnju hrvatsku politiku. Naglašava da svaka država mora sama rješavati pitanja vezana uz svoje povijesne kontroverze.
Ističe ipak kako Izrael nikada ne može zaboraviti tragičnu povijest holokausta te da je važno jasno razlikovati počinitelje, žrtve i one koji su spašavali živote. Pozitivno ocjenjuje i hrvatski doprinos radu Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust (IHRA) te napore u obrazovanju o toj temi.
Unatoč tome, zaključuje da je trenutačni prioritet Izraela sigurnosna situacija i prijetnje koje dolaze iz Irana i od njegovih saveznika u regiji, koje izraelske vlasti smatraju izravnom opasnošću za opstanak države.
