Za vrijeme niskog vodostaja najvećeg hrvatskog akumulacijskog jezera Peruća, koje je trenutno na 40 posto od dopuštenog, prilika je vidjeti ostatke potopljenog manastira Dragović, sela Koljane, Garjak i Ćorići.
Jedan od najnižih vodostaja posljednjih godina otkrio je obrise kamenih mostova, mlinova, puteva i suhozidina, kamenih ograda bivših njiva, oranica i voćnjaka. A sve je to pod vodom još od 1958. kada je na Cetini izgrađena brana između između sela Satrić i Gornji Bitelić, približno 25 km od izvora rijeke Cetine.
RIJETKO VIĐENI PRIZORI S PERUĆE Ovako nešto može se vidjeti jednom u desetljeću
Brana osigurava akumulaciju vode za rad hidroelektrane HEP-a tijekom sušnog razdoblja godine i rješava probleme velikih voda u kišnom razdoblju godine koje su ranije uzrokovale poplave u Hrvatačkome i Sinjskom polju.
Računa se da je zbog potapanja plodne doline gotovo 1.500 ljudi odselilo, najvećim dijelom u Slavoniju i Vojvodinu. Svjedoci tog vremena govorili su kako se dio seljana povukao na više kote, planine Svilaje, Dinare i Debelog brda, a obrise svojih kuća na dnu jezera gledali za vrijeme niskog vodostaja, kad bi bila ispuštena voda iz jezera radi kontroliranja brane i uređaja.
