Nezadovoljstvo plaćom, loši međuljudski odnosi, preopterećenje poslom te nemogućnost napredovanja najčešći su razlozi promjene posla, pokazalo je istraživanje Hrvatske gospodarske komore o potrebi za dodatnim znanjima i vještinama na tržištu rada koji je predstavljeno na III. Konferenciji EDUkarijera – Obrazovanjem do zanimanja budućnosti. Svaki drugi ispitanik barem jednom je promijenio posao u posljednjih pet godina. Što je osoba starija i s većim primanjima, vjerojatnost mijenjanja posla je manja. Najmlađi ispitanici, u dobi od 18 do 35 godina, najčešće mijenjaju posao, u prosjeku svakih godinu dana i tri mjeseca, i to češće od ostalih zbog loših međuljudskih odnosa i nemogućnosti korištenja fleksibilnog radnog vremena, piše Večernji.
Istraživanje je pokazalo kako je u odnosu na lanjsku godinu porastao broj ispitanika (48%) koji kao glavnu prepreku s kojom se susreću prilikom traženja posla ističu nisku plaću koja nije proporcionalna dužnostima radnog mjesta koje im se nudi, i to najčešće osobe s visokom stručnom spremom. Čak 29% osoba koje traže drugi posao su visokoobrazovani, 28% njih ima mjesečna primanja veća od 1300 eura, a 27% ispitanika, mladih osoba bez iskustva, izjasnilo se da im je za pronalazak posla trebalo više od godinu dana.
– Vođen tehnološkim inovacijama koje omogućuju napredak, svijet rada mijenja se brže nego ikada. Nove tehnologije, geopolitičke promjene i navike novih generacija donose korjenite promjene na tržištu rada. Zato je obrazovanje i kontinuirano usavršavanje domaće radne snage izuzetno važno, kao i mikrokvalifikacije kao nadogradnja u kontekstu cjeloživotnog učenja – kazao je Petar Mišević, savjetnik predsjednika HGK i prorektor Sveučilišta Sjever. Ističe kako samo 28% poslodavaca koji su sudjelovali u istraživanju ima godišnji budžet veći od 5000 eura za edukaciju i usavršavanje svojih radnika, dok ostali ili uopće nemaju budžeta (35%) ili je manji od 5000 eura godišnje (38%).
Zato je izuzetno važno da se obrazovni programi prilagode i prate potrebe tržišta rada, ali Hrvatska isto tako, naglasio je, mora imati osmišljene obrazovne politike te nove politike u području prihvata strane radne snage jer većina stranaca koji u ovom trenutku rade na području RH dolazi ne samo iz jugoistočne Europe već i iz Azije. Najveća je potražnja za radnicima u proizvodnji i u građevinskom sektoru, a u odnosu na prošlu godinu, povećala se potražnja za administrativnim osobljem, radnicima u trgovini i maloprodaji, dok se potražnja smanjila za radnicima u ugostiteljstvu i turizmu, te u skladištenju i logistici, pokazuju rezultati istraživanja HGK.
– Hrvatskom gospodarstvu će do 2030., tj. za pet godina, uz postojeću stopu rasta BDP-a nedostajati od 450 do 500 tisuća stranih radnika – rekao je Mišević, napominjući kako država treba razmišljati gdje će naći te radnike te, ako ne želimo paralelna društva, hitno raditi na njihovu uključivanju u zajednicu.
