Grad Omiš smješten je na uskom pojasu između kopna i planina, uz ušće Cetine, u kojemu nema prostora za novu cestu, stoga obilaznica prolazi kroz planine, na visini od 70 metara nad morem. Širina kanjona na mjestu prijelaza iznosi 140 m s izuzetno strmim liticama, nagiba i do 1:5, pa je sam most na oba kraja smješten u portale prilaznih tunela Omiš i Komorjak.
"Respektira veličanstvenost kanjona"
Dakle, nova cesta oko Omiša prolazi kroz litice koje tvore kanjon Cetine, tako da nad rijekom imamo vitki most koji s obje strane ulazi u tunele. Odabir ovakvog rješenja proizašao je iz tri uvjeta: već spomenute konfiguracije terena u zaleđu grada, ograničenja diktiranih zaštitom vrijednog okoliša i mogućnošću priključenja na mrežu ostalih cesta. Treba naglasiti da su mjerodavna državna tijela zabranila izgradnju ceste koja bi narušila vizuru ili devastirala kanjon Cetine, pa najpogodnijim je ocijenjen čelični gredni most koji se s obje strane izvodi iz tunela. Odabrano je oblikovno vrijedno rješenje, koje u potpunosti respektira veličanstvenost kanjona tako što se ne nameće u prostoru.
Nosivi sklop mosta u stvari ima tri raspona, od kojih su dva skrivena u prilaznim tunelima. Ti kraći rasponi su veličine po 30 metara dok je središnji raspon veličine 152 metra nad kanjonom. Projektiran je čelični nosač sadučastog poprečnog presjeka, promjenjive visine. Visina presjeka u tunelskim rasponima je konstantna i iznosi 6,5 m, a unutar raspona nad rijekom se mijenja. Na središnjem dijelu mosta najmanja je visina konstrukcije, samo 2,5 m. Prometna površina na mostu sastoji se od dva vozna traka širine 3,25 m, dva rubna traka širine po 30 centimetara te dvije servisne staze širine po 75 centimetara.
Bez pješačkog prometa
Nekoliko zanimljivosti o konstrukciji: ukupni utrošak čelika za izradu rasponskog sklopa iznosi 1.150 tona, što daje prosječni utrošak od 497 kg/m2 površine mosta. Na jednom kraju mosta ugrađuje se uređaj – prijenosnik udara koji omogućava polagane uzdužne pomake rasponskog sklopa (kada se most izdulji ili skrati zbog promjene temperature), a u slučaju naglih pomaka kakvi nastaju kod potresa predstavlja uzdužno nepomičnu točku, odnosno prenosi silu u stijenu. Pješačke staze na mostu nisu namijenjene pješačkom prometu, osim kao servisne staze za obilazak ovlaštenim osobama. Ograda mosta je projektirana s ispunom od prozirnih ploča s efektom mutnog stakla radi postizanja što boljeg svjetlosnog efekta u kombinaciji s rasvjetom smještenoj u rukohvat ograde.
Koristi projekta
Omiška obilaznica jedna je od najvećih infrastrukturnih objekata u Splitsko-dalmatinskoj županiji, vrijednosti od 180 milijuna kuna.
Brza cesta Stobreč – Dugi Rat – Omiš u stacionaži prelazi preko kanjona rijeke Cetine približno 600 m uzvodno od postojećeg mosta na državnoj cesti D8. Postojeći most smješten je blizu središta grada, pa prometne gužve stvaraju velike teškoće mjesnom stanovništvu. Ljeti kroz Omiš prođe preko 19000 vozila dnevno (PGDP 14208 PLDP 19239). Stoga je pokrenuta gradnja obilaznice grada, koja će se u konačnici uklopiti u obilaznicu splitske aglomeracije.
Okončanjem radova, odnosno dovršetkom gradnje dvaju tunela i spajanjem mosta preko Cetine, dio obilaznice Omiša će se privremeno priključiti na državnu cestu D70 kroz tunel Komorjak sjever. Prometovat će se tim dijelom, dok se ne okončaju ostale faze gradnje brze ceste Split – Omiš, čija je ukupna procijenjena vrijednost 358 milijuna eura.
Ukratko o mostu:
Dužina mosta: 216 m1
Najveći raspon mosta: 152 m1
Gornji ustroj: Čelična konstrukcija mosta
Donji ustroj: 2 temelja + 2 upornjaka smještena u
Ukupna masa: 1295 t
Najveća nadmorska visina: +70.038 m
Tehnički zahtjevan projekt
Izgradnja mosta Cetina na dijelu omiške obilaznice jedan je od najzahtjevnijih građevinskih projekata u Hrvatskoj, projekt kakav dosad u nas nije viđen jer se iznad rijeke Cetine gradi most između tunela Omiš i tunela Komorjak, a na način da se radi o naguravanju konstrukcije poprečnog presjeka promjenljive visine (U RH nije nikad naguravana takva konstrukcija). Most dug 215 metara gradi se postupkom slobodne konzolne gradnje i to tako da se dijelovi čeličnog sklopa montiraju u tunelu. Nakon što je odsječak mosta montiran, potiskuje se van, nad rijeku, s tim da mu naredni dio, koji je još u tunelu, radi protutežu. Na takav način dosad nije sagrađen nijedan most u RH. Čelični elementi mosta proizvode se u Italiji, a most će biti na visini od 70 metara iznad rijeke Cetine. Radi se o izuzetno složenom građevinsko-cestovnom pothvatu, jer je izvođač radova, zajednica ponuditelja Strabag AG, Austrija i Strabag Zagreb, na malom području morao izvesti dva tunela i jedan most, uz brojne opasnosti od odrona stijena. Trebalo je stoga raditi i na stabilizaciji nestabilnih blokova stijena iznad kanjona rijeke i samog mosta Cetina, kao i postojećih prometnica ispod mosta. Paralelno s tim na kratkom potezu od tisuću metara, trebalo je organizirati i nekoliko gradilišta, dvaju tunela (Komorjak 600 m i Omiš 1200 m) i samog mosta.
Zbog specifičnog smještaja radovi na izgradnji mosta mogli su započeti tek nakon proboja obaju tunela, Omiš i Komorjak. Kada su tuneli probijeni, unutar tunelskih cijevi iskopani su temelji mosta u duljini od oko 70 metara od izlaznih portala, formirajući pritom prilaznu rampu unutar tunela kojom se omogućava pristup temeljima, kao i radni plato na kojem se okrupnjavaju odnosno montiraju manji čelični elementi u veće sekcije. Nakon toga krenulo je njihovo pomicanje prema sredini kanjona uz usporedno betoniranje ispune sanduka kako bi se izbjegle odizne reakcije tijekom građenja. Sam položaj građevine zahtijevao je od projektanta da prilazne tunele i most promatra kao jednu cjelinu, kako u pogledu odabira projektnog rješenja, tako i sa stanovišta potencijalne izvedbe, poglavito s obzirom na temeljenje mosta unutar tunela. U svrhu zaštite prometnice od odrona, portal tunela izvučen je iz stijene u duljini od približno 6 do 8 metara. Krajevi kratkih rubnih raspona u tunelu mogli bi se odići uslijed opterećenja vozilima u srednjem rasponu, pa se stoga čelični sanduci u krajnjim rasponima pune betonom. Ipak, temeljenje u tunelima predstavlja značajan izazov.
Tehnologija montaže
Uzimajući u obzir nepristupačan okolni teren kao i položaj mosta u kanjonu za montažu mosta Cetina odabrana je tehnologija potiskivanja, čime se izbjegavaju radovi u kanjonu Cetine u području gdje se teško zaštititi od djelovanja vjetra i utjecaja atmosferilija. Jedna od posebnosti i specifičnosti projekta između ostalog je to da se po prvi put u Hrvatskoj potiskuje most promjenjivog poprečnog presjeka. Dijelovi čelične konstrukcije proizvode se u radionicama u Italiji, gdje se nakon izvršene predmontaže cestovnim putem dovode do mjesta ugradnje. Cijela čelična konstrukcija u radionici je tako podijeljena na elemente dužine do 12 m1 i maksimalne širine do 2 m1, kako bi se šleperima mogla transportirati u tunele Omiš i Komorjak, gdje se vrši okrupnjavanje i montaža.
Po dovršetku potiskivanja druge polovice mosta potrebno je napraviti (zavariti) centralni spoj na visini od 70 mnm uz upotrebu specijalnih visećih platformi i vozila koje omogućavaju izvođenje radova na tim visinama. Nakon što se završi montaža cijelog mosta i ugrade ležajevi slijedi izvođenje završnih radova na mostu kao što je izrada hidroizolacije, montaža vodovoda, odvodnje i završetak AB radova na zidovima upornjaka.
Završno potiskivanje mosta planirano do siječnja
Završena je montaža 1. polovice mosta koja je započela iz tunela Omiš, te je u tijeku prebacivanje sve pomoćne opreme i mehanizacije neophodne za montažu mosta u tunel Komorjak. Na gradilište je dopremljeno prvih 60 m1 druge polovice mosta te se nastavak na montaži planira početkom rujna ( po dovršetku prebacivanja kompletne opreme).
Završno potiskivanje mosta planirano do siječnja 2023., nakon čega će se pristupiti izradi centralnog spoja, opremanju mosta kao i ostalih završnih radova na mostu.
