Inicijativa Zeleni Kozjak danas je sazvala konferenciju za medije na kojoj su iznijeli svoje stavove povodom javnog uvida u Studije utjecaja na okoliš solarne elektrane Kozjak. Naime, na području Kozjaka, točnije u Kaštel Lukšiću namjeravaju se izgraditi solarni paneli čija će izgradnja devastirati područje Kozjaka, poremetiti biljni i životinjski svijet te devastirati kulturno povijesni lokalitet Biranjštine. Podršku Inicijativi Zeleni Kozjak dao je gradonačelnik Kaštela Denis Ivanović, gradski vijećnik Branimir Matijaca , župnik župe BDM- don Mario Buljević ,Lovački Savez SDŽ te razne kaštelanske udruge.
-U ime Gradske uprave podržavam Inicijativu Zeleni Kozjak u zaštiti područja na kojem je kroz prostorne planove predviđena solarna elektrana. S obzirom da se radi o mjestu koje je prije svega jako blisko sa svetištem Svetog Ivana, pa iz tog razloga podržavam Bratovštinu ali i kroz zaštitu samog Kozjaka. Ono što mogu naglasiti je da ćemo narednih dana u Gradskoj upravi osnovati jedno povjerenstvo koje će se baviti zaštitom Kozjaka, jer mislim kako on ima svoje bogatstvo kako prirodno tako i povijesno, kazao je Ivanović.
Ivanović je nadodao, kako je potrebno zaštititi Kozjak u neko dogledno vrijeme, kroz Park šumu te ga staviti u Prostorni plan Kaštela.
-Za cijeli projekt nije dobivena Studija utjecaja na okoliš, također, nije ishođena dozvola, te mislim kako smo se na vrijeme uključili u ovu problematiku. Nadam se kako ćemo uspjeti u naumu i spasiti naš Kozjak, zaključio je Ivanović.
Izrada same Studije utjecaja na okoliš krenula je prije dvije godine te akteri ove pressice smatraju kako je taj projekt devastirajući za krajobrazno područje koje je iznimne vrijednosti.
-Na tom području na kojem je predviđena gradnja solarnih panela ima jako puno vrtača, spilja te nizom zaštićenih biljnih vrsta koje će trajno bit devastirane jer se radi o projektu od 165 tisuća metara koji bi u potpunosti isključio taj prostor od života i korištenja. S druge strane radi se o jako starom povijesno kulturnom prostoru Biranjštine koja je neodvojivi dio sa svetištem. To svetište će dogodine proslaviti 750 godina postojanja. Planeri očito nisu vodili računa o svim parametrima prostora i specifičnostima u kojima se on događa. Nažalost, posljedica je da smo svi danas tu, da se borimo protiv ovog projekta, kazao je Branimir Matijaca.
Matijaca je napomenuo kako u ove protekle dvije godine Ministarstvo zaštite okoliša koje predvodi ocjenu ove Studije nije napravilo procjenu studije koju je napravio izvođač nego se radi na doradi Studije kako bi se ona postavila na javni uvid u što boljem i ''ispoliranijem'' stanju nego šta je bila.
Život u bilo kojem obliku na trasi koja se prostire između autoputa na sjevernoj strani i južnog stambenog područja padina Kozjaka bit će uzurpiran, a za životinjski svijet brinu se i lovci.
-Ako pogledamo kartu lovišta, solarni paneli se nalaze u samom centru lovišta. Čim je nešto u samom centra, znači da je tu velika cirkulacija divljači. U samo lovištu imamo oko 60 grla divljih konja koji su na ispaši, a mi ih pazimo i čuvamo. U slučaju provedbe ovog plana ta situacija će se jako promijeniti, doći će do velikog uznemiravanja divljači koja će onda krenuti u migraciju, na južne padine Kozjaka. Lovci svojim djelovanjem održavaju lovno tehničke i gospodarske objekte koji su solišta, hranilišta i lovački putevi koje te životinje koriste te ih zadržavamo na sjevernom dijelu Kozjaka kako bi što manji dio divljači otišao među kuće na jug. Tu imamo i divlje svinje, vukove, čagljeve i lisice te samim uznemiravanjem imali bi velikih problema koje već imamo s obzirom da se radi tunel i divljač već polako dolazi na južne padine Kozjaka, te imamo učestale pozive mještana o divljim životinjama u njihovim dvorištima, pojasnio je Petar Rodin, predstavnik kaštelanskih lovaca.
Mještani župe BDM iz Kaštel Lukšića zabrinuti su za svoje svetište te svoje viđenje ovog problema iznio je župnik župe.
-Baština je nešto što nema cijenu. Mještani župe protive se ovom projektu jer ova lokacija govori sama za sebe. Ovo je duhovna baština koja je ovdje čuvana stoljećima, a danas kad se argumentirano može izraziti mišljenje i stav, ti argumenti dolaze u pitanje, rekao je don Mario Buljević.
Povijesni aspekt ovog lokaliteta je neupitan pa je svoju zabrinutost u ime Muzeja grada Kaštela izrazio ravnatelj Ivan Šuta.
-Muzej grada Kaštela u suradnji s Muzejom arheoloških spomenika na Birnju radi već od 2008.godine. Lokalitet se sustavno istražuje te vizija ovog prostora sa strane arheologija je drugačija od onoga što se želi raditi s ovim prostorom. Treba reći kako je gradina na Birnju jedna od najstarijih na dalmatinskom prostoru gdje smo pronašli tragove koji sežu u razdoblje kasnog neolita. Gradina je u osamdesetim godinama ušla u stručnu literaturu kao jedna od najvećih gradina uopće na Jadranskoj obali i na području sjeverno zapadnog Balkana, kazao je Šuta.
Javna rasprava o ovoj temi bit će 10. studenog u Gradskoj vijećnici u Kaštel Sućurcu te članovi Inicijative Zeleni Kozjak pozivaju građane Kaštela da se na istu odazovu u što većem broju.
