Protiv Vedrana Pavleka, trenutačno nedostupnog, bivšeg direktora Hrvatskog skijaškog saveza (HSS) i ostalih mu suosumnjičenika USKOK je pokrenuo istragu. Među osumnjičenicima je i dvoje stranih državljana Georg Mauser, koji ima državljanstvo Lihtenštajna i Austrije te Martina Strezenicka, državljanka Slovačke. Mauser kao i Pavlek također nije trenutačno dostupan, a USKOK je sucu istrage predložio određivanje istražnog zatvora za petero od šestero osumnjičenika. Onaj za kojeg nisu predlagali određivanje istražnog zatvora je Nenad Eror, bivši glasnogovornik HSS-a. Prema riječima njegovog odvjetnika Ljube Pavasovića Viskovića, Eror je u četvrtak navečer pred USKOK-om iznio obranu i odgovarao je na pitanja, a kvaliteta te obrane je očito bila takva da USKOK smatra da nema potrebe za određivanjem istražnog zatvora pa će se Eror u nastavku postupka braniti sa slobode. U ovoj priči, koja je zasigurno jedna od najvećih afera hrvatskog sporta, još su osumnjičeni i Damir Raos, koji je do izbijanja ove afere bio glavni tajnik HSS-a, no s izbijanjem afere je podnio zahtjev za umirovljenjem i knjigovotkinja Božena Hrvoj Meić, piše Večernji list.
USKOK Pavleka i ostale sumnjiči da su u sklopu zločinačkog udruženja počinili zloporabe položaja, poticanje na zloporabe položaja i pranje novca. Iako je javnost za neobične financijske navade u HSS-u doznala koncem siječnja kada je Eror "pao" na granici jer je u automobilu imao torbu sa 120.000 eura, Ivan Turudić, glavni državni odvjetnik, u razgovoru za RTL kazao je da je istraga u HSS-počela prije godinu dana. Po njegovim riječima, počeo ju je ŽDO Zagreb, pa kasnije prepustio USKOK-u, a u istraživanju čudnih tijekova novca i sumnji u izvlačenju oko 30 milijuna eura iz HSS-a, sudjelovali su i porezni USKOK te PNUSKOK.
Izvlačenje 30 milijuna eura iz HSS-a, koje nitko od onih koji je to trebao, nije uočio, po sumnjama USKOK-a događalo se od 2014. do 2025. Pavlek se sumnjiči da je tijekom tog vremena u Zagrebu, Austriji, Lihtenštajnu, Monaku, Španjolskoj, Rusiji, Mađarskoj, Švicarskoj, Srbiji, San Marinu, Slovačkoj i Italiji, kao alfa i omega HSS-a te kao vlasnik dviju tvrtki, od kojih je jedna registrirana u Monaku, a druga u Španjolskoj, ostale osumnjičenike povezao u zajedničko djelovanje. U cijelu korupcijsku shemu bila je, kaže USKOK, uključena i jedna osoba iz tvrtke čije je sjedište bilo u Svetom Kristoforu i Nevisu, no ta je osoba u međuvremenu preminula. Nadalje, u korupcijsku hobotnicu čiji je "posao" bio, sumnja USKOK da izvlače novac iz HSS-a, bilo je uključeno i više još uvijek nepoznatih osoba koje su rukovodile većim brojem tvrtki registriranih u inozemstvu. Te su tvrtke HSS-u isporučivale krivotvorene račune na temelju kojih su plaćene fiktivne usluge, što je uhodana shema izvlačenja novca iz neke institucije. U ovom slučaju HSS-a.
USKOK Pavleka sumnjiči da je odgovornom osobom tvrtke iz Svetog Kristofora i Nevisa, dogovorio sustav izvlačenja novca, a kada je ta osoba preminula, "posao" je, kako sumnja USKOK, preuzeo Mauser. Dogovor je bio da Mauser, u ime svoje tvrtke Alpine Sport Services iz Lihtenštajna, te u ime drugih tvrtki s čijim j računima bio ovlašten raspolagati s HSS-om sklapa ugovore za usluge, iako te usluge u stvarnosti neće obaviti. Nakon toga je trebao HSS-u ispostaviti račune za dogovorene, a neobavljene usluge. Pavlek se sumnjiči da je od rujna 2019. do veljače 2026. sklopio i dogovore s više nepoznatih osoba koje su rukovodile poslovanjem većeg broja tvrtki registriranih u inozemstvu. U tom slučaju i HSS-u su se trebali slati računi za neobavljene usluge i to bez sklopljenih ugovora o obavljanju tih usluga.
Pavlek se sumnjiči i da je s Raosom, koji je bio glavni tajnik HSS-a te s Boženom Hrvoj Meić, koja je bila zadužena za organizaciju i vođenje materijalno-financijskog poslovanja Saveza, dogovorio da nakon ispostavljenih fiktivnih računa iz inozemstva, ona kreira naloge za plaćanje s računa Saveza. Potom su takve naloge za plaćanje njih troje autorizirali, a Raos i Hrvoj Meić ss sumnjiče da su nakon toga bankama u kojima je Savez imao račune potvrđivali da su nalozi za plaćanje osnovani, iako su znali da nisu. USKOK navodi da je na temelju neosnovanih naloga za isplatu HSS po fiktivnim računima isplatio 29,8 milijuna eura, piše Večernji list.
Od te sume, oko dva milijuna eura je kako se sumnja, plaćeno na račun jedne od Pavlekovih tvrtki, pa ga je on iskoristio za svoje osobne potrebe. Sumnja se i da je tvrtkama kojima su upravljali Mauser i Martina Strezenicka, te još jedna sada pokojna osoba, HSS isplatio 15,6 milijuna eura, od čega je, tvrdi USKOK najmanje 10,5 milijuna eura bilo na temelju fiktivnih ugovora i računa koje je tim tvrtkama izdavao Pavlek i njegova tvrtka iz Monaka. Po tvrdnjama USKOK-a, tih 10,5 milijuna eura je preneseno na Pavlekov račun i račun njegove tvrtke da bi potom 1,9 milijuna eura bilo isplaćeno kao pozajmica tvrtki koju Pavlek ima u Španjolskoj. Tih 1,9 milijuna eura je Pavlek sumnja USKOK, potom utrošio na izgradnju vile na Ibizi čiji je vlasnik njegova tvrtka, a preostalim iznosima je podmirivao troškove estetskih operacija određenim ženama, plaćao je smještaj u većem broju hotela u inozemstvu, kupovao luksuznu robu i novac podizao u gotovini.
Nepoznate osobe koje su sudjelovale u ovim koruptivnim transferima su, sumnja USKOK, nakon što bi HSS platio fiktivne usluge i račune, 10 posto od tih iznosa zadržavali za sebe, dok je ostatak novca u gotovini u inozemstvu preuzimala osoba koju bi Pavlek odredio. To je, kako se sumnja bio Eror, koji je po Pavlekovom nalogu, a uz znanje Raosa i Hrvoj Meić odlazio u inozemstvo, gdje je u gotovini preuzeo 10,9 milijuna eura. Eror se sumnjiči da je taj novac, iako je znao da je riječ o nezakonito doznačenom novcu Saveza, unosio u Hrvatsku, da bi ga po Pavlekovom nalogu predavao Raosu. Dio novca su osumnjičenici dijeli između sebe, a koliko određivao je Pavlek, dok su ostali predavali njemu. Raosa se sumnjiči i da je po Pavlekovom nalogu dio tog novca, za sada neutvrđenog, Raos predavao osobama povezanim sa Savezom, uključujući i Hrvoj Meić, koja je onda, tvrdi USKOK, novcem Saveza plaćala obveze prema više osoba.
