Ivica Puljak na Facebooku se oglasio o sinoćnjem incidentu u Splitu.
"Jučer je bio tužan dan za Split. Ružne stvari su se događale i prije, ali su bili najčešće izolirani incidenti. Neka budala, često pijana ili drogirana, napala bi nekog nedužnog građanina ili bi se dvije budale potukle. Svi bismo to uglas osudili i zaključili da su Split i Hrvatska i dalje tolerantne sredine.
Ovaj put je drugačije. Ovo je bio organizirani napad na jednu manjinu. Na kulturni događaj organiziran za djecu iz Novog Sada. Opet su svi osudili događaj, što je, naravno, dobro, u cijeloj ovoj nevolji. Osim samog događaja, koji je zaista grozan i trebamo sve napraviti da kaznimo odgovorne, kako se ovako nešto nikad više ne bi dogodilo, mene je zgrozila i razina slaganja s ovim činom na društvenim mrežama. Takvu razinu javne mržnje i bijesa još nismo doživjeli. Mislim da je razlog u tome što se jedan dio ljudi ohrabrio i sada misli da slobodno može izraziti svoju mržnju i netrpeljivost i da im se ništa neće dogoditi. Vjerujem da su Split i Hrvatska i dalje tolerantne sredine, i da se svi moramo boriti da to i dalje ostanu, ali me ovaj događaj duboko zabrinuo. Evo zašto.
Mi živimo u eri ubrzanja. Sve oko nas se odvija izuzetno velikom brzinom. Promjene u svakodnevnom životu su ogromne, a najveće tek dolaze. Sve to je uzrokovano tehnologijom, klimatskim promjenama i globalizacijom. Kao ljudski rod imamo ogromne šanse da u sljedećim desetljećima prosperiramo kao nikad u povijesti svijeta. Ali za to nam trebaju čvrsti temelji. Temelji svijeta su razum, znanost i humanizam i potrebno ih je učvrstiti da bi na njima mogli dalje graditi. Ali ovdje neću o svijetu. Ima on svoje probleme koje treba rješavati. Ovdje ću o Hrvatskoj.
Naši temelji su i te kako poljuljani. Razum, znanost i humanizam u Hrvatskoj, da se skroz diplomatski izrazim, nisu baš na razini na kojoj bi trebali biti da bismo mogli dalje prosperirati", kaže.
Razum se izgubio i sakrio u rupu
"Razum se negdje izgubio i sakrio u rupu. U javnom govoru prevladava ekstremizam, premda hrvatski građani nisu većinom ekstremisti, što je jedina dobra vijest u svemu ovome. Ali su ekstremisti zavladali javnim govorom, ohrabrili su se, i bojim se da sve zajedno ide u skroz krivom smjeru.
Znanost nam je na jako lošim granama. Premda se svi hvalimo rangiranjem naših sveučilišta, nitko da se ozbiljno osvrne na činjenicu da su naša dva najveća sveučilišta, u Zagrebu i u Splitu, u posljednjih 8 godina pala na listama za više nego duplo. To nije pad, nego sunovrat. Razlozi su mnogi, od minornih ulaganja do klime koja guši izvrsnost i meritokraciju. U posljednje vrijeme se klijentelizam iz šireg društva prelio na sveučilišta i u znanost i sada nam je smjer zaista jako loš.
Religije imaju vrijednosne sustave dio kojih smo prihvatili u modernom društvu. Mi to danas zovemo humanizam. Pravi kršćani, oni koji slijede kršćanski nauk su humanisti. Možemo se razlikovati oko odgovora na pitanje tko je stvorio Svemir, ali to da svako ljudsko biće ima vrijednost, da smo u pravima svi isti, to su univerzalne kršćanske i humanističke vrijednosti među kojima nema razlike. U modernom društvu ima mjesta za sve ljude i za one koji su religiozni i za one koji nisu. Tako bi trebalo biti i u Hrvatskoj, ali nas, nažalost, događaji ovih dana i mjeseci u tome demantiraju. Smjer koji idemo niti u ovom dijelu nikako nije dobar.
Kako izaći iz svega ovoga? Kako preokrenuti krive smjerove i ponovo vratiti, a zatim učvrstiti razum, znanost i humanizam kao glavne temelje na kojima ćemo dalje graditi naše društvo?
Da bi prevladao razum trebalo bi značajno smanjiti utjecaj ekstremista i njihovog javnog govora, te dati više prostora razumnim ljudima. Njih u Hrvatskoj ima više od ekstremista. Ovaj dio bi se čak i mogao realizirati.
Da bi znanost prosperirala, trebalo bi značajno promijeniti strukturu naših sveučilišta i instituta - ujediniti ih u manji broj, racionalizirati te inzistirati na izvrsnosti. Tako to radi cijeli napredni svijet. Zatim bi trebalo promijeniti način izbora vodstva tih institucija, inzistirati na meritokraciji i internacionalizaciji, te drastično kažnjavati klijentelizam. Ovdje nisam baš optimističan, ali bih volio da sam u krivu.
Za povratak humanizma, kao temelja našeg društva, potrebna je ogromna politička volja. Sada je ne vidim, ali s ona može promijeniti ako to ljudi zaista budu htjeli. Na izborima.
Svijet će se i dalje ubrzavati. Neće čekati na nas. Samo razum, znanost i humanizam nam mogu pomoći da u tom svijetu dobro živimo. Prvi korak je da, kao pojedinci, to odaberemo kao naše osobne temelje. Zatim ih treba širiti i dalje. Jednog dana možda u svom punom smislu zavladaju i kod nas u Hrvatskoj", zaključio je Puljak.
