Istraživački tim Studijskog centra za socijalni rad, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u sastavu: izv. prof. dr. sc. Olja Družić Ljubotina, izv. prof. dr. sc. Marijana Kletečki Radović i doc. dr. sc. Jelena Ogresta, za Hrvatsku mrežu za beskućnike, proveo je istraživanje o stavovima građana RH o beskućništvu.
Istraživanje je provedeno u sklopu projekta "Nova perspektiva za beskućništvo", u kojem udruga splitska udruga MoSt sudjeluje kao partnerska organizacija.
Istraživanje je provedeno metodom osobnog intervjua na reprezentativnom uzorku od 1010 građana Republike Hrvatske.
Stavovi građana o beskućništvu, njihova percepcija osoba s iskustvom beskućništva, važni su čimbenici koji utječu na resocijalizaciju i uključivanje beskućnika u zajednicu. Neki od glavnih rezultata istraživanja ukazuju da se 77% građana slaže s tvrdnjama kako se beskućništvo može dogoditi svakome, te kako je u interesu države da niti jedan građanin ne postane beskućnik. Najveće slaganje su ispitanici iskazali s tvrdnjama kako bi se društvo trebalo sramiti zbog problema beskućništva, kako društvo okreće leđa beskućnicima, te kako je društvo odgovorno za ljude u statusu beskućnika. S druge strane, građani se iznadprosječno slažu da je kvaliteta života u zajednici narušena povećanim brojem beskućnika, da prisutnost beskućnika na javim površinama ometa boravak obitelji i djece na njima te što je veći broj beskućnika na nekom području, to susjedstvo postaje lošije.
"Kao glavni razlog beskućništva ističe se ovisnost, dok su faktorskom analizom izdvojeni vlastita zasluga, širi socijalni kontekst, okolnosti vlastitog života, obiteljske okolnosti te prst sudbine kao percipirani razlozi beskućništva. Građani više prihvaćaju i pozitivnije procjenjuju osobe za koje smatraju da je razlog njihovog beskućništva neki vanjski faktor. Također, osobe koje pomažu beskućnicima, u većoj mjeri smatraju kako su razlozi beskućništva okolnosti vlastitog života ili širi socijalni kontekst. S druge strane, osobe koje nisu pomagale beskućnike u većoj mjeri smatraju kako su razlozi njihovog beskućništva njihova vlastita zasluga ili prst sudbine.
Glavnim izvorima pomoći za beskućnike procijenjene su humanitarne i vjerske organizacije, država, lokalna samouprava, organizacije civilnog društva te obitelj i rodbina. Građani su spremniji pomoći u vidu donacija beskućnicima nego kroz neki aktivni oblik pomoći", pojašnjavaju iz MoSt-a.
Općenito, percepcija da društvo treba imati veću ulogu u skrbi za beskućnike raste s percepcijom da je razlog beskućništva širi socijalni kontekst.
"Godinama ponavljamo da je Split grad solidarnosti. Sve više građana se uključuje u aktivnosti našeg Centra za beskućnike kao volonteri, suradnici, pomagači, donatori. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na važnost daljnjeg i kontinuiranog educiranja javnosti o problematici beskućništva, kao i podrške države i cijele lokalne zajednice u resocijalizaciji beskućnika", ističu iz splitske udruge MoSt.
