Za Dalmacija Danas piše prim.mr.sc.Neven Elezović dr.med.- specijalist anesteziologije za Uglešić Poliklinika & Klinika za anesteziologiju, reanimatologija i intezivno liječenje KBC Split
Kronična bol se definira kao bol koja traje dulje od tri mjeseca ili duže nego što se očekuje nakon ozljede ili liječenja. Za razliku od akutne boli, koja ima zaštitnu i signalnu funkciju, kronična bol često više ne odgovara stvarnom tjelesnom oštećenju i postaje samostalan poremećaj.
Povijesni pogled na bol
Pojam boli i njezina interpretacija značajno su se mijenjali kroz povijest. U starim civilizacijama, poput egipatske ili grčke, bol se često tumačila kao kazna bogova ili rezultat neravnoteže tjelesnih tekućina. Hipokrat je vjerovao da bol proizlazi iz poremećaja između "humora" – tjelesnih tekućina, dok je u srednjem vijeku bol često bila povezana s grijehom ili moralnim padom. Tek u 17. stoljeću René Descartes uvodi mehaničko shvaćanje boli, a u 20. stoljeću dolazi do razvoja tzv. *gate control* teorije (Melzack i Wall, 1965.), prema kojoj bol nije samo refleks, nego je podložna utjecaju psiholoških i društvenih čimbenika. Time se otvara put suvremenom biopsihosocijalnom pristupu boli.
Što je kronična bol?
Ova vrsta boli može biti neprekidna ili se javljati povremeno, a prisutna je u različitim dijagnozama poput reumatoidnog artritisa, neuropatske boli, fibromialgije, bolova u leđima ili migrena. Prema podacima Europske udruge za bol (EFIC), kronična bol pogađa čak 1 od 5 odraslih osoba u Europi. Razlikujemo akutnu i kroničnu bol. Akutnu bol pojednostavljeno možemo definirati kao odgovor na traumu ili upalu i tipična je za poslijeoperacijska stanja. Takvu bol u pravilu rješavamo s tzv "pain killer" lijekovima ili pak invazivnim metodama liječenja. Ukoliko se adekvatno ne liječi akutna bol tijekom perioperacijskog razdoblja, može biti snažan okidač stresnog odgovora koji pokreće niz metaboličkih i upalnih odgovora, te lako može progredirati u kronični bolni sindrom.
Uzroci kronične boli su različiti. Obzirom na tempo života, malo kretanja i tjelovježbe, a sve više sjedenja uz kompjuter, veliki je broj onih pacijenata koji imaju probleme s kralježnicom bilo vratnom ili slabinskim dijelom. Mnogi bolesnici imaju neuropatsku bol koja je dijelom uzrokovana šećernom bolešću ili pak traumom, zatim bolestima mišića i fibromialgijom. Obzirom na porast karcinoma, veliki je broj onih kojima je potrebna pomoć u liječenju maligne boli.
Psihosocijalni učinci kronične boli
Kronična bol ne utječe samo na tijelo – ona duboko zadire u psihičko i emocionalno stanje osobe. Istraživanje Breivika i suradnika (2006.), koje je obuhvatilo više od 46.000 ispitanika u Europi, pokazalo je da 21% osoba s kroničnom boli pati od depresije, a čak 61% izvještava o problemima sa spavanjem. U Hrvatskoj je istraživanje provedeno u KBC Rijeka pokazalo da bolesnici s dugotrajnom boli imaju značajno veći rizik od razvoja anksiozno-depresivnih simptoma. Psihološki čimbenici poput osjećaja bespomoćnosti i nedostatka podrške dodatno pogoršavaju stanje, često dovodeći do socijalne izolacije.
Ekonomski i društveni utjecaj
Osim što utječe na osobno zdravlje, kronična bol ima i velik ekonomski učinak. U Europi se procjenjuje da godišnji troškovi povezani s kroničnom boli – uključujući troškove liječenja, izgubljenu radnu sposobnost i bolovanja – dosežu i do 3% BDP-a. Procjenjuje se da je zbog liječenja kronične boli leđa i bolovanja u SAD-u potrošnja veća od 120 bilijuna $. Zbog toga je važno da se kronična bol ne promatra isključivo kao medicinski problem, već i kao društveni izazov koji zahtijeva organiziranu i sveobuhvatnu reakciju zdravstvenog sustava.
Liječenje i pristup kroničnoj boli
Suvremeni pristupi liječenju kronične boli temelje se na multidisciplinarnim timovima – liječnicima, fizioterapeutima, psiholozima i socijalnim radnicima. Osim lijekova, koristi se fizikalna terapija, psihološko savjetovanje, kognitivno-bihevioralna terapija te edukacija pacijenata. Jedan od osnovnih ciljeva liječenja kronične boli je utvrditi uzrok nastanka boli, te ju ublažiti ili otkloniti. Obzirom na uzrok boli, na različite načine i liječimo bol. Jedan od načina je blokade koljena, ramenog i ručnog zgloba kod sindroma karpalnog kanala, triger point točke kod fibromijalgija. Osim invazivnih metoda, primjenjujemo intravenski nesteroidne lijekova u kombinaciji s kortikosteroidima, te ordiniramo farmakološku primjenu lijekova kod svih vrsta bolova od akutne, kronične, maligne i neuropatske boli uzrokovane herpes zosterom ili dijabetesom.
Epiduralna analgezija kao invazivna metoda već dugi niz godina ima svoju primjenu u liječenju boli. U svijetu i kod nas, primjena epiduralna steroidne injekcije (ESI) jedan od standarda liječenja akutne i kronične boli kralježnice uzrokovane protruzijom diskova, suženjem odnosno stenozom kralježnice, spondilozom, radikulopatijom te boli u trtičnoj kosti (coccygodynia). Kronična bol nije nešto što "postoji samo u glavi", niti nešto što se može ignorirati. To je kompleksno stanje koje zahtijeva razumijevanje, podršku i zajednički pristup – kako stručnjaka, tako i društva. Cilj liječenja više nije samo ukloniti bol, već pomoći osobi da ponovno preuzme kontrolu nad svojim životom i poboljša njegovu kvalitetu.
