Jadranka Kosor u dvorani Europskog doma u Zagrebu jučer je promovirala svoju novu knjigu "Dan nakon jučer", pod izdavačkom kućom Ljevak. Knjiga je svojevrsna zbirka tekstova koje je bivša HDZ-ova premijerka od kraja 2015. do veljače ove godine pisala na blogu i u kolumnama u slovenskom Dnevniku.
Među zvučnijim imenima na promociji su se mogli vidjeti Vladimir Šeks, Josip Salapić, Mirela Holy, Radimir Čačić, Vesna Škare Ožbolt, Vedran Strukar, Mate Meštrović, Krunislav Olujić, Mirjana Rakić... Kosor je bila ugodno iznenađena koliko je cvijeća dobila od svojih gostiju.
Promocija ove politički nadahnute knjige bila je prilika za razgovor s bivšom premijerkom. Upitali smo je na čemu je dala naglasak u svojoj novoj knjizi.
- Knjiga se zove Dan nakon jučer, to je skup mojih kolumni i blogova. To su kolumne i blogovi koje sam pisala za sebe i slovenski dnevni list Dnevnik. radi se o izboru iz tih kolumni i blogova. Sve je manje-više o politici, igrom slučaja ti blogovi prate vrijeme od parlamentarnih izbora 2015. do početka ove godine, s puno izjava. Zapravo, to je bilježenje raznih događaja, a bizranih događaja u tom razdoblju nije nedostajalo. Nažalost, slično se ponavlja i danas.
Dakle, knjiga nije ni protiv koga. Jučer sam naglasila na promociji.
Ima li knjiga tematski kontinuitet?
- Ta knjiga zapravo bilježi političke događaje od 2015. do proljeća 2017. To su događaji koji su svima više-manje poznati, a gledani iz moga kuta. Nema tračeva, ne može nikoga povrijediti, a govori o sadašnjem trenutku i refleksiji svih događanja od raspada prošle Vlade, pa i današnje. To je knjiga koja govori o politici i političarima. O usponima i padovima, o licemjeru, o našima i vašima, o izdajama, dakle svemu što prati političare i politiku.
Znači li to da se Jadranka Kosor daje u spisateljske vode?
- Ne, to znači da je to bio jedan dodatni prostor da ja progovorim o političkim događajima. Dakle, samo to. Što se tiče političkih želje za i strasti za politikom, tko to ima to u sebi, nikada ne popušta. Ja to imam i ta me strast nije napustila. Hoće li se to pretvoriti u nešto drugo, to je manje bitno.
Kao iskusna političarka, što mislite hoće li biti novih izbora na državnoj razini?
- Sigurno da hoće. Ne predviđam kad, ali sigurno će doći do prijevremenih izbora. Ono što je sada sigurno je da Vlada nema većinu, da ima već bi bili imenovani novi ministri. Većina se pokušava u Saboru prikupiti, očito je da to ne ide lako. Ako bi se i takva većina skupila to bi bilo teško održati.
Je li moguće da je najnoviji obrat u Vladi diktiran nekom željom iz EU?
- To su bajke! Radilo se odluci Andreja Plenkovića. Htio je pokazati odlučnost i snagu, a zapravo je gotovinu pretvorio u veresiju. Kada je smijenio MOST-ove ministre tvrdio je da ima većinu, onda za dva dana rekao "imat ćemo većinu". Onda se to pretvorilo u izjave njegovih dužnosnika da u ovom trenu većina nije bitna. Njegovo prolongiranje izbora ministara je do sada neviđen paradoks. Ne postoje nam četiri ministra u Vladi, to nije u skladu s Ustavom i zakonom. Za mene je nije u skladu s Ustavom reći da četiri državna tajnika sjajno obavljaju posao u ministarstvima jer oni nemaju ovlasti ministara.
Kakva je Vaša ocjena MOST-a?
U svojoj knjizi puno sam pisala o MOST-u, njihovim izjavama, zahtjevima, potpisima… Sada je činjenica da nije bilo njih, možda bi se do sada već prodalo 25 posto HEP-a. Neke njihove aktivnosti bile su za opće dobro, ali to nisu znali dobro artikulirati niti promovirati. Prije prošlih izbora govorilo se da će MOST nestati, no dobili su respektabilan broj zastupnika. Bili su Plenkoviću potrebni za formiranje Vlade.
Ispada da tu nije bilo puno povjerenja?
- Ispada da je Plenković cijelo vrijeme surađivao s drugima, no tu je važno reći da MOST ima izvorne mandate koje su im dali građani. HNS nema to. HNS da je išao sam na izbore pitanje je bi li išta dobio. Dobio je mandate jer ih je SDP imao na listi, kao i HSU. Sada kombinacija s HDZ-om ne bi bila ista kao s MOST-om. Mislim da je HDZ trebao bolje njegovati partnerstvo s MOST-om.
Znači li sve ovo jedno duže vrijeme političkih nestabilnosti u Hrvatskoj?
- Očito smo ušli u razdoblje nestabilnih vlada. To nije tragedija, događa se to u drugim zemljama. Tu imamo veliku priču oko Ine, a mi ne znamo što sve iza toga stoji. Most se tu pokazao kao tvrd partner i zato je važno sada vratiti mandat građanima da oni ponovno odluče. Nikada na izborima nije isto. Nakon izbora neka vide što dalje, vidjet će se koliko će mandata osvojiti MOST, koliko ostali, hoće li se čak dogoditi velika koalicija.
MOST je prije dvije godina dobio puno glasova zbog najave ukidanja županija…
- I onda su od toga odustali. U konačnici su oni zbog vlasti odustajali od svojih zahtjeva. Mislim je to bio dobar dio njihovog programa. Odustali su od mnogočega. 9,999 plaća za dužnosnike, smanjenje broja županija, općina, gradova… Mislim da su odustali od toga jer su shvatili da jedan veliki broj građana to ne razumije. Velik broj građana brani županije. Most je imao puno uspona i padova. Glasovali su za Lex Agrokor, a potom su bili protiv ministra.
Smije li jedna državni dužnosnik pozvati „kupujmo u Konzumu“?
- Ne smije niti donijeti jedan poseban zakon za jednu firmu, po mom mišljenju. Procesi moraju biti jednaki za sve na tržištu. Mislim da takav zakon nije u skladu s Ustavom. Svoje proizvode ipak moramo zaštiti. Da nam ne dominira češnjak iz Kine. Nije mi lako kada u dućanima ne vidim naše voće i povrće nego uvozno. Zato ja kupujem na tržnici. Mi bi mogli ne samo cijelu Hrvatsku hraniti nego i puno izvoziti. Treba nam više samopoštovanja i samopouzdanja.
Kao Zagrepčanka sigurno dobro poznajete političke prilike u glavnom gradu, no čini li vam se zanimljiva izborna utrka u Splitu?
- Više je nego zanimljiva (smijeh). Mislim da je Split prava priča o naravi politike i o tome što mnogi političari zanemaruju, a to su birači. Oni u konačnici odlučuju. Kako god završio, Split će poslužiti za jednu dobru analizu o tome kako ne treba podcjenjivati birače i kako ništa nije gotovo dok nije gotovo.
