Na Listi Mosta nezavisnih lista u X. izbornoj jedinici na visokom trećem mjestu nalazi se Ivana Ljulj. U razgovoru za Dalmacija Danas otkrila je kakva su njena očekivanja po pitanju uspjeha njene stranka na izborima, na čemu je naglasak MOST-ove kampanje, s kim bi eventualno koalirali nakon izbora i još puno toga...
Dio ste MOST-a nezavisnih lista već nekoliko godina, posebno visoko mišljenje o Vama ima Ante Čikotić, čelnik splitskog MOST-a i gradski vijećnik. Predstavite se našim čitateljima kao kandidatkinja na trećem mjestu liste u X izbornoj jedinici...
- Možda je najbolje uvodno reći da Most u Splitu čini tim stručnih i vrijednih pojedinaca, svi oni su jednoglasno izabrali mene kao kandidata na ovim izborima, ponajprije zbog rezultata mojeg dosadašnjeg rada i nekih osobina. Diplomirana sam pravnica i iza sebe imam osam godina radnog iskustva u struci. Uporna sam, okupljam ljude, realna sam i zainteresirana za sve ono što opterećuje čovjeka u ovako postavljenom sustavu, usmjerena sam na pronalazak rješenja i nije mi problem priznati ako nešto ne znam ili ako u nečemu pogriješim.
Pored “logističke” podrške kolegama u splitskom GV-u, sudjelovali ste u akcijama za boljitak života stanovnika Splita, od Neslanovca, preko privremenog autobusnog kolodvora na Kopilici do problema s Marjanom. U čemu je po Vašem mišljenju glavni problem u funkcioniranju grada poput Splita?
- Najveći je problem što se ne mjeri rad svakoga pojedinca unutar sustava lokalne i regionalne samouprave, od predstavničkih i izvršnih tijela do same uprave. To znači da nema stvarnih kriterija niti kontrole koliko je koji službenik i dužnosnik u obvezi napraviti i koje su posljedice ako to ne napravi. Sustav koji ne nagrađuje stručnost i rad a štiti nerad uvijek rezultira neučinkovitošću.
Pred nama su parlamentarni izbori, što se može učiniti s nacionalne razine, iz Sabora RH za lokalne zajednice?
- U svakom poslu, a to mogu tvrditi jer radim od studentskih dana, pa tako i u ovom, predanim radom i upornošću se postižu rezultati, a u četiri godine stane dovoljno radnih sati. Vjerojatno se neće svaka dobra stvar koju predložite pripisati vama no pomaci se mogu ostvariti. Problema je više, a sustav je izrazito birokratiziran i potrebno je uložiti jako puno vremena da od faze spoznaje problema ponudite rješenje, no to je ipak još puno bolja varijanta nego da imate nezainteresirane predstavnike koji se uopće ne trude.
Što su po Vama najveći problemi u RH trenutno, ali i u nekoj bližoj budućnosti? Na čemu buduća Vlada treba neodgodivo poraditi?
- Najveći problem je sveprisutna politizacija zbog koje stručnost i rad nisu na vrijednosti.
Buduća Vlada mora pokazati da je Hrvatska poželjna destinacija za privlačenje izravnih stranih ulaganja u proizvodne djelatnosti, a preduvjet za to je iskorjenjivanje svakog oblika korupcije i klijentelizma. Neodgodivo bi se moralo poraditi i na tome da se u državi zadrže svi oni koji hoće živjeti od svoga rada i osigurati im pošteno natjecanje i napredovanje ako su dobri u svom poslu. Problem će biti nezaposlenost i inače veliki broj ljudi koji je u riziku od siromaštva, a socijalna država ni u dosadašnjim uvjetima na takve situacije nije dobro odgovorila.
Kako komentirate odluku o raspisivanju parlamentarnih izbora u doba korone, da li se trebalo pričekati ili se glasovanje može provesti sigurno?
- Bilo bi lijepo da imamo državu koja bi se na svim poljima jednako brzo transformirala iz „posebnih okolnosti“ u redovno stanje, kao što je to slučaj s epidemijom koronavirusa. U situaciji kada birači ionako teško nalaze motiv da biraju svoje predstavnike ponovno se uvode epidemiološke mjere i to bi moglo utjecati na ionako slabu izlaznost. Prije nepuna tri mjeseca svi smo živjeli u do tada nedoživljenim okolnostima, osobno smatram da je trebalo pričekati s parlamentarnim izborima jer je Sabor svoj mandat započeo 14. listopada 2016. i izbori su se mogli provesti do kraja godine.
Trebalo je vidjeti na koji način će se i u kojem obliku koronavirus vratiti u naše živote, u međuvremenu se moralo raditi na izmjeni izbornih zakona kojima bi se omogućilo elektroničko i dopisno glasanje, što je Most i predlagao. Svima se mora omogućiti biračko pravo, tako i osobama u samoizolaciji i oboljelima od koronavirusa. Puno je veći rizik za svakog pojedinca da jednom u četiri godine kada može birati ostane doma i time pomogne da pomno ustrojavani sustav posljednjih 20-ak godina izabire svoje predstavnike.
Pandemija koronavirusa je (i dalje) aktualna, smatrate li da su odluke Nacionalnog stožera o popuštanju epidemioloških mjera te otvaranju granica ishitrene ili je to bilo potrebno zbog očuvanja ekonomije, prvenstveno turizma?
- Trebalo bi odvagnuti što smo time konkretno dobili, a što smo ugrozili. Mislim da je najvažnije da ljudi shvate da iza svake odluke stoji nečija odgovornost i da dobro razmisle u čijem se interesu odluke donose.
Nekoliko političkih opcija naglašava potrebu za teritorijalni preustroj RH. Držite li, s kolegama iz MOST-a, da je postojeći broj županija, gradova i općina prevelik ili je adekvatan?
- Danas imamo neučinkovit sustav, koji ne samo da propušta uskratiti daljnju priliku onima koji ne rade svoj posao dobro, nego dodatno i demotivira one koji dobro rade svoj posao jer im ne daje jednake prilike i mogućnost napredovanja. Kod takvog stanja stvari, teritorijalni preustroj Republike Hrvatske jedna je od najvažnijih tema, a svakako se radi o prevelikom broju i preskupom sustavu od 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave.
Reforme nekoliko ključnih segmenata društva u Hrvatskoj se već godinama spominju, na to se često referiraju i iz EU. Kakav je Vaš stav vezano za reforme pravosuđa, zdravstva,...?
- Potrebno nam je funkcionalno i učinkovito te depolitizirano pravosuđe. Danas je to temeljni problem za građane koji traže zaštitu svojih prava, ali i za poslovanje u državi koja sporove ne rješava učinkovito i u razumnim rokovima. Smatram da je nužno tom poslu pristupiti tako da se najviše u obzir uzme realnost, a najmanje percepcija. U svakom sustavu, pa tako i u pravosuđu postoje naravno oni koji svoj posao ne obavljaju uopće, ne obavljaju ga dobro ili ga obavljaju nezakonito. Ali je pogrešno za organizacijske probleme u pravosuđu odgovornost tražiti u radu svih sudaca ili drugih pravosudnih dužnosnika. Reformirati se moraju pravila o imenovanju sudaca, njihovo ocjenjivanje i napredovanje koje se mora temeljiti na objektivnim kriterijima i pokazateljima uspješnosti i kvalitete njihovog rada. Most je, za vrijeme dok je sudjelovao u radu Vlade i Sabora, intenzivno pripremao, a na koncu i predložio, zakonski paket koji se odnosi na ključna pitanja organizacije pravosuđa, sudačku neovisnost, kvalitetu sudovanja, a posebna je pozornost posvećena pitanjima kriterija i načina izbora, ocjenjivanja i napredovanja sudaca.
Rad pravosudnih dužnosnika odvija se u okviru zakona koje donosi Hrvatski sabor i potrebno je da se kod donošenja i izmjena zakona primjenjuju najviši standardi nomotehnike i najbolje nomotehničke prakse. Političari moraju ostati na razini da onim pravosudnim dužnosnicima i odvjetnicima koji su najizvrsniji omoguće sudjelovanje u radnim skupinama i da se u izradu svakog zakona uključe svi oni na koje se zakon neposredno odnosi i primjenjuje.
Unatoč visoko postavljenoj ljestvici po kojoj političari većinom o svemu znaju sve, osobno nemam puno saznanja o funkcioniranju zdravstvenog sustava i konkretnim problemima unutar istoga. Iz pozicije pacijenta i nekoga tko je pratio odnos države prema splitskom KBC-u, mogu reći da je reforma potrebna i da su potrebna veća ulaganja.
Nejasno mi je iz kojih razloga splitski KBC prolazi bitno lošije od drugih bolničkih centara, to smo najbolje vidjeli kod predlaganja prošlogodišnjeg amandmana za nabavu dijagnostičkih uređaja u vrijednosti 10 milijuna kuna.
Kakvom izbornom rezultatu se nadate, osobno u X izbornoj jedinici, ali i MOST-a na nacionalnoj razini?
- Most najviše raste u anketama i nadamo se dobrom rezultatu. Što se tiče osobnog rezultata pričekat ćemo što će građani reći, ja sam realna i prihvatit ću rezultat ma kakav on bio. Oni koji su pratili rad naše organizacije u Splitu, prepoznat će jedan novi pristup politici kao rješavanju konkretnih problema građana i štićenju javnog i općeg dobra. Mislim da imaju dovoljno razloga prepoznati da smo uspješno ovladali tim sustavom i iz oporbe nametnuli važne teme na jednoj novoj razini. Split može puno više i mi smo to spremni pokazati.
Jedina politička opcija u RH koja je odstupila s vlasti što je dovelo do izvanrednih parlamentarnih izbora je bio upravo MOST. Tko će po Vama dobiti dovoljno glasova birača da krene u sastavljanje Vlade RH? Preciznije, s kojom političkom opcijom bi bili voljni ići u postizbornu koaliciju u slučaju takvih izbornih rezultata?
- ". No, sva je prilika da će mandatar nove Vlade dolaziti ili iz redova SDP-a ili HDZ-a. Što se tiče postizbornih koalicija, treba pričekati izborne rezultate pa očekujem da će izabrani predstavnici na listama Mosta, te stranačka tijela odrediti daljnji smjer.
Za kraj, kakva je Vaša poruka biračima u RH te dijaspori?
- U razdoblju od 2014. do 2019. iz Hrvatske je iselilo 189.000 ljudi, cijeli jedan grad veličine Splita. Imamo novih oko 67.000 umirovljenika. Da, ulazak Hrvatske u EU omogućio je i pojednostavnio slobodu kretanja stanovništva i slobodu zapošljavanja unutar zemalja unije. Ne, ljudi koje ja vidim nisu otišli jer im je to pojednostavljeno, otišli su jer više ne vjeruju da može biti bolje i da bi u Hrvatskoj imali priliku živjeti od svoga rada i napredovati. Dragi birači, danas su to oni, a sutra smo možda mi!
Ako i vi u svakodnevnom životu osjetite da je stvarnost drukčija od toga kako je vide profesionalni uljepšavatelji stvarnosti, onda za vas izbori imaju smisla, kao što za mene ima smisla kandidirati se, doprinositi svojim radom i znanjem, okupljati slobodne ljude i dati bolja rješenja.
