U velikom intervjuu s gradonačelnikom grada Trogira, Antom Bilićem, dotaknuli smo se različitih tema; od socijalne politike koju od početka ističu kao najvažniju gdje je ovaj Grad omogućio da sva djeca budu upisana u vrtiće kako bi mlade obitelji mogle upravo u Trogiru planirati život, preko projekta na koji su najponosniji, a radi se o modelu participativnog budžetiranja do pitanja turizma gdje se Grad Trogir predstavio kao predvodnik trendova te najavio jedinstven projekt otvaranja brand storea.
Razgovarali smo i o kapitalnim projektima za ovu godinu, projektima vrijednima 7,7 milijuna eura, zelenim projektima, te ključnim planovima i ciljevima, a sve kako bi Trogir postao najpoželjniji mali grad na obali
Uskoro se navršava šest godina od kada ste zasjeli u trogirsku gradonačelničku fotelju. Kada sada, nakon šest godina, rezimirate napravljeno, što je bio najveći izazov i gdje mislite da se moglo još više i bolje? Po čemu je Trogir danas drugačiji u odnosu na prije šest godina te kako biste ocijenili proteklu, 2022. godinu?
"Prošlu godinu najviše je obilježila obnova starog čiovskog mosta, ali i ukupno 150 milijuna kuna radova koji su u tijeku, počevši od obnove kina koji bi do kraja 2023. trebao dobiti novu funkciju društveno-kulturnog centra, zatim uređenja šetnice Brigi s biciklističkom stazom, obnove javne rasvjete i naravno projekta Aglomeracije kroz koji će se osigurati da preko 90 posto kućanstava ima priključak na vodovod i odvodnju. Započeli su i jednako važni, višemilijunski radovi na obnovi infrastrukture u staroj jezgri. To je možda jedna od najvećih razlika u odnosu na prije 6-7 godina – danas pričamo o ogromnim infrastrukturnim, socijalnim, zelenim projektima, dok se prije pričalo o dugovima, ovrhama, aferama. Mislim da svaki građanin Trogira danas nema razloga sramiti se svog grada. Da, uvijek sve može bolje i brže, ali sigurnim korakom idemo ka tome da postanemo najpoželjniji mali grad na obali. Trudimo se svaki projekt transparentno komunicirati s građanima u vidu dinamike i financija i u zadnjih 6 godina razvili smo, rekao bih, jednu kvalitetnu razinu povjerenja."
Kakva je situacija danas na socijalnom i demografskom planu, što ste na tom području napravili u proteklo vrijeme? Povećali ste naknade za novorođenčad, povećali božićnice i uskrsnice, jednokratne pomoći, stipendije,… što još?
"Socijalne politike do početka ističemo kao najvažnije. Upravo smo po treći put podignuli cenzus za božićnice kako bi obuhvatili što veći broj umirovljenika, kontinuirano povećavamo davanja, prvi put smo prije nekoliko godina uveli i božićnice za nezaposlene, povećavali smo i uskrsnice, po drugi put smo upravo povisili iznos stipendija jer želimo učenike i studente dodatno nagraditi za izvrsnost. Kroz EU fondove ishodili smo milijunska sredstva za dva važna socijalna projekt – Centar socijalne inkluzije, svojevrsni dnevni boravak za starije gdje im je omogućena socijalizacija, ali i osnovna skrb, te Centar za društvenu inkluziju koji se bazira na ideji dodatnih edukacija, radionica i sličnog za ugrožene skupine društva, mlade i osobe s invaliditetom. Mogu reći da sam ponosan koliko smo podignuli socijalnu komponentu u posljednjih nekoliko godina."
Jedan ste od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji nema neupisane djece u vrtiće. Kako ste to postigli?
"Velikim izdvajanjima za predškolski odgoj i obrazovanje te izgradnjom novih objekata. Otvaranjem vrtića Leptirić i More prije nekoliko godina dobili smo dovoljno kapaciteta za trenutne potrebe i malo više toga, a otvaranjem vjerskog vrtića u sklopu pastoralnog centra prošle godine broj vrtićkih mjesta se još povećao i omogućio da dugoročno zaista imamo komodnu situaciju po ovom pitanju. Ponosni smo i na iznose koje izdvajamo za sufinanciranje cijena vrtića koji sežu preko 10 milijuna godišnje, na projekt Dječji vrtić Trogir partner obitelji kojim smo EU novcem osigurali produljeni boravak, dodatne edukacije za odgajateljice, sportske, ekološke, informatičke grupe za djecu, logopeda, kineziologa... Od početka radimo na tome da učinimo Trogir grad ugodnim za život, s posebnim ciljem da mlade obitelji mogu ovdje planirati život, a za to im je presudno znati da imaju osigurano vrtićko mjesto za svoju djecu."
Kakvim se pokazao model participativnog budžetiranja?
"To je vjerojatno projekt na koji smo najponosniji, pored sve nove infrastrukture, trgova, cesta, cijevi. Krenuli smo u to kao prvi grad u Dalmaciji i jedan od 3 u Hrvatskoj, i koliko mi je poznato danas smo i dalje jedini u Dalmaciji koji i dalje provodi taj projekt svake godine u punom smislu. Građani izravno odlučuju o trošenju dijela proračuna, tako da sami predlažu i onda na javnim tribinama glasaju za prioritete. S 2023. godinom, za taj projekt izdvojili smo ukupno skoro 6 milijuna kuna, građani su poslali oko 1500 svojih prijedloga, realizirali smo nekih 150, a 50-ak ih je u fazi realizacije. Naš „I tebe se pita!“ je dvije godine za redom izabran među 50 najboljih svjetskih praksi participativne demokracije prema izboru Međunarodnog opservatorija za participativnu demokraciju gdje smo se našli u društvu najvećih metropola poput Toronta, Istanbula, Buenos Airesa..., imamo redovno pozive i iz Hrvatske i inozemstva da predstavimo projekt. Suradnja, otvorenost, rasprava uživo i stavljanje javnog interesa na prvo mjesto jedini su put. On zna bit malo neugodan, traži dodatno vrijeme, ali priznajem da sam ponosan na sugrađane koji su odabrali aktivno sudjelovati u tome, a ne biti pasivni promatrači zbivanja u gradu u periodu između izbora."
Koliko se učinilo na planu razvoja turizma i kako vidite turističku budućnost Trogira?
"I po pitanju turizma postavili smo se kao predvodnici trendova, prije nekoliko godina kada smo započeli projekt brandiranja Trogira. S novim vizualnim identitetom, svim promo materijalima, videom i sloganom 'OBILJEŽILI MAJSTORI', krenuli smo u tu priču u cilju da privučemo tzv. kulturne turiste koji ostaju duže i troše više. Ono što promoviramo je majstorstvo koje tu vlada stoljećima, počevši od starih majstora kipara, slikara, brodograditelja, do današnjih brojnih vrsnih obrtnika, draguljara, majstora glazbe kao što su naši klapski pjevači, majstora gastronomije... Brandiranje destinacije je dugoročan projekt, koji smo bili usporili tijekom 2 pandemijske godine, ali s novim vodstvom u TZ-u ide u daljnju implementaciju. Ponosan sam što nismo pokleknuli i postali party i fast food destinacija. Naša UNESCO markica nas obavezuje da dodatno čuvamo grad od stihijskog turizma. Održivost je tema u svakom segmentu funkcioniranja grada i tako će biti i u razvoju strategije turizma. Ono što mogu najaviti je da će se tijekom 2023. godine krenuti u cjelovitu obnovu signalizacije u jezgri, da će se započeti za Hrvatsku jedinstven projekt otvaranja brand storea, dobit ćemo i standardiziranu biciklističku infrastrukturu, još bogatiji kalendar događanja. Već prošle godine pokazali smo značajan iskorak u organizaciji Trogirskog ljeta, zatim suorganizaciji prvog street food festivala, još jednog izvrsnog Trogir Outdoor festivala. U budućnosti ćemo se više koncentrirati na događaje u pred i post sezoni."
Na svečanosti povodom Dana hrvatskog turizma u organizaciji Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice, gradu Trogiru dodijeljeno je priznanje za najbolju destinaciju nautičkog turizma. Prva je ovo nagrada u ovoj kategoriji za Trogir, što ona znači?
"To je kruna višegodišnjeg rada svih djelatnika u nautici, turizmu i ugostiteljstvu, kojima još jednom čestitam kao i našem TZ-u koji ih svojim aktivnostima prati. To je samo potvrda da je Trogir vrhunska destinacija, pogotovo za nautičare za koje znamo da su gosti sa specifičnim zahtjevima i visokim kriterijima. Trogir ima dugu turističku tradiciju, jednako tako i u nautičkom turizmu koji čini čak trećinu prihoda našeg TZ-a. Nautički turizam je iznimno važan i jer je otporan na vanjske faktore što smo najbolje vidjeli tijekom korona krize kada je taj upliv novca bio od vitalne važnosti za turizam u Hrvatskoj općenito pa tako i trogirski. Siguran sam da će naša kvaliteta turističke usluge i ponude budućnosti još više rasti."
Na trogirskom području već od ranije su najavljeni neki veliki projekti, između ostalog Hajdukov kamp. Kada očekujete njegovu realizaciju i što će značiti gradu?
"Realizacija Hajdukovog kampa trenutno je nažalost na čekanju, zbog neriješenih određenih imovinsko-pravnih odnosa koji su u postupku rješavanja. Vjerujem da će se u skoroj budućnosti to dovršiti i da će se krenuti u projekt koji svi jako priželjkujemo."
Kolika je ukupna vrijednost projekata koje ste pokrenuli i realizirali u ovoj godini, odnosno koji su u fazi realizacije?
"Tijekom 2022. bilo je 50,8 milijuna kuna, odnosno 6,7 milijuna eura gradskih projekata. U 2023. godini isplanirano je 7,7 milijuna eura projekata koji će se financirati iz proračuna. Važno je naglasiti da smo lani imali više nego dvostruko vanjskog financiranja za projekte, a istu razinu očekujemo i ove godine. Imamo puno projekata pripremljenih i spremnih za prijave na (su)financiranje i koristimo sve dostupne izvore financiranja."
Značajna sredstva u 2023. godini uložit će se u izradu projektne dokumentacije za kapitalne projekte, koji su to?
"Predvidjeli smo 1,5 milijuna kuna za arhitektonski natječaj za uređenje pojasa od Solina do kolodvora. Radi se o kapitalnom projektu koji, među ostalim, uključuje i preuređenje tržnice. Znamo da su tržnica i kolodvor ogledala grada pa i svojevrsna turistička atrakcija, same Soline su lijepa zelena zona nadomak stare jezgre, sve to je jedan ogroman prostorni resurs koji želimo iskoristiti kako treba, a u nabavu ćemo uključiti struku kao i na dosadašnjim velikim projektima. Jednako važno, za stanovnike sjeverne strane Čiova, 800.000 kuna izdvojit ćemo za projektnu dokumentaciju za rekonstrukciju ceste do Arbanije, koja je već u izradi i očekujemo je kroz nekoliko mjeseci.
Spremno je i 500.000 kuna za dokumentaciju za novu sportsku dvoranu koju planiramo na gradskom zemljištu sjeverozapadno od novog rotora. Za taj projekt na zadnjem vijeću donijeli smo odluku o sklapanju sudske nagodbe s poljoprivrednom zadrugom Obnova, za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, što je preduvjet za realizaciju projekta koji naši sportaši zaslužuju. Zadnja dvorana napravljena je 1979. godine i vrijeme je za ovaj velik iskorak za trogirski sport. Nadam se da ćemo ideju provesti u djelo, a tijekom 2023. očekujem da ćemo izraditi projektnu dokumentaciju za koju smo predvidjeli sredstva u proračunu. Ono što će se svidjeti stanovnicima s druge strane Čiova je što krećemo i u izradu dokumentacije za uređenje plaže Đuro Đaković također vrijednu nešto više od 500.000 kuna. Taj projekt naša je reakcija upravo na njihove apele da se revitalizira ta mala, ali njima draga plaža."
Preko 10 milijuna kuna proračunskog novca predviđeno je i za zelene projekte?
"Zeleno i održivo je smjer u koji smo zakoračili posljednjih nekoliko godina projektima sanacije deponija znajući da nećemo tako skoro dočekati regionalni centar za gospodarenje otpadom, zatim energetskim obnovama vrtića Maslina i Maslačak, postavljanjem solarnih elektrana na sportsku dvoranu i Mosorov dom, a stotinama novih sadnica cvijeća i drveća potpuno smo promijenili izgled mnogih dijelova grada. Prvi smo uz Dubrovnik potpuno izbacili jednokratnu plastiku iz gradske uprave. U sljedećoj godini ključni zeleni projekti su obnova LED rasvjete, započeta u 2022., koja će nam kroz uštede u roku od 6 godina donijeti cijeli povrat investicije od 9.486.000 kn + PDV. U 2023. planiramo izraditi projekt uređenja parkova Fortin i Žudika vrijedan 500.000 kuna, a 3,5 milijuna kuna ide za drugu fazu uređenja nove šetnice Brigi, za hortikulturu, staze i drugu urbanu opremu. Također, još 500.000 kuna uložit ćemo u postavljanje solara na zgrade u vlasništvu grada, onu Holdinga u Planom i DV Leptirić."
Koji su Vam ključni planovi i ciljevi za sljedeću godinu?
"Realizirati navedene projekte. Dinamika je često sporija nego što bismo htjeli, najviše zbog vanjskih faktora. Ako s nečim nisam zadovoljan, onda je to spora procedura i još uvijek visoka birokratiziranost, no s tim se bori cijela Hrvatska pa rekao bih i Europska unija, ali to nas ne obeshrabruje jer rezultati uvijek dođu. Ono što je važno za poručiti je da se kontinuirano pripremaju projekti, prijavljuju na razne izvore financiranja i čekaju trenutak da dođu u fazu realizacije. Naravno, paralelno s tim Grad odgovorno i racionalno provodi vlastite investicije. Ono što mi je želja je da se za koju godinu nađemo među najboljim smart city primjerima i najzelenijim gradovima na Mediteranu, a naše politike i strategije su upravo u tom smjeru."
