Inflacija je Hrvatskoj u travnju iznosila je 9,4 posto. Od utorka nas očekuju nove cijene goriva, a Vlada je obećala intervenirati jer prosječan spremnik benzina od 50 litara plaćat će se 100 eura.
Ruku na srce, neke mjere je Vlada donijela, no je li to dovoljno za budžet hrvatskih građana? Baš i ne. Statističari ni ne stignu pratiti inflaciju u realnom vremenu, a mi smo uz dostupne pokazatelje izračunali da nikad brže nismo ostajali praznog novčanika, piše Dnevnik Nove TV.
Inflacija je Hrvatskoj u travnju iznosila je 9,4 posto. Poskupljenja gdje god se okrenete. Od utorka nas očekuju nove cijene goriva. Vlada je obećala intervenirati jer prosječan spremnik benzina od 50 litara plaćat će se 100 eura.
Za to prosječan Hrvat radi više od dva dana. Onaj s medijalnom plaćom više od tri, a onaj s minimalnom samo za tank goriva potrošit će petinu (20%) svoje plaće!
Prije godinu dana za tank goriva prosječan Hrvat radio je dan i pol, s medijalnom dva sata dulje, a s minimalnom plaćom tank goriva iznosio je 15 posto plaće.
Najviše je u godinu dana poskupio prijevoz, 16,4 posto. Uz to rastu i cijene drugih energenata pa su već sada režije u godinu dana skuplje 8,8 posto.
Novi udar mogu očekivati oni koji se griju na toplanu u Zagrebu, Osijeku, Sisku, Velikoj Gorici, Samoboru i Zaprešiću. O novim cijenama zasad se može samo nagađati, no iz HEP-a kažu da je poskupljenje neminovno jer su ulazni troškovi veći i pet puta.
Od 1. travnja već je poskupio i plin za one s centralnim grijanjem, a prave učinke vidjet ćemo tek na zimu. Kako se kaže - tko preživi, pričat će, zato vratimo se sadašnjosti.
Inflaciju najviše osjećamo na hrani. Ona je u godinu dana već ukupno skuplja 13,3 posto. Najviše su rasle cijene ulja 50%, krumpira 30 posto i mlijeka 25 posto, piše Dnevnik.hr.
Danas se više nitko ne usudi izračunati kolika je prosječna potrošačka košarica i koliko trošimo na hranu.
Posljednji podaci DZS-a o ukupnoj godišnjoj potrošnji po kućanstvu su za pretpandemijsku 2019.! Tada je kućanstvo na sve troškove života bez kredita mjesečno trošilo oko 7800 kuna, što je bilo 120% prosječne plaće. Na hranu je odlazilo oko 2000 kuna što je svaka četvrta kuna u obitelji.
Od tada je prosječna plaća porasla za oko 1000 kuna. 120% prosječne plaće sada iznosi oko 8950 kuna, a svaka ona četvrta kuna za hranu sada je ukupno 2230 kuna na mjesec.
Dakle, teoretski u godinu dana imamo 230 kuna za hranu više, ali ima ''ali''. Samo lani, računali su sindikati za hranu je trebalo 2625 kuna na mjesec, a od tada je sve poskupjelo 13 posto!
Pa dok inflacija raste brže nego plaće mnogi si danas mogu priuštiti manje nego prije korone i rata.
