Nova južnoafrička varijanta korona virusa nazvana omikron, uzrokovala je veliku zabrinutost među znanstvenicima. Kao što znamo - već je u Europi. Koliko se razlikuje od dosadašnjih varijanti,je li opasnija, koliko cjepivo štiti od tog soja i širi li se brže, otkrio je dr. Stipan Jonjić, imunolog s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, gostujući u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska".
- Šiljak je ništa drugo nego šiljati ili S protein koji virusnoj čestici koristi da se preko nje veže na neki protein na našoj stanici, receptor, i onda slijedi ulazak u stanicu. Virusi izvan stanice ne mogu ništa lošega napraviti i da bi mogli se dijeliti oni moraju ući u stanicu. Taj šiljak, vidjelo se iz prethodnih mutanti, podložan je tzv. točkastim mutacijama. To se događalo i kod prethodnih varijanti virusa, manje u samom početku pandemije, ali pokazalo se da je početni optimizam bio preuranjen jer i ove druge varijante su imale mutacije na šiljak proteinu, a te mutacije mogu biti štetne iz dva razloga: to može narušiti sposobnost virusa da se veže za stanicu što bi bilo u ovom slučaju dobro za nas, ali to može narušiti i vezanje antitijela tako što smo preboljeli bolest ili smo primili cjepivo. Mi cijepljenjem imuniziramo domaćina - nas - na taj S protein. Ako je mutacijom došlo do molekularnih promjena na tom proteinu, onda to može narušiti i vezanje antitijela i time umanjiti značaj cijepljenja, rekao je Jonjić govori o omikronu.
- Dodatni problem je što na tom velikom proteinu ima područje s kojim se taj protein veže na svoj receptor na stanici i upravo taj dio proteina odnosno gena koji ga kodira ima 10-ak točkastih mutacija i sad treba vidjeti što to znači. Za sada izgleda da to ne smeta virusu da se širi. Što to znači za vezanje antitijela, to tek trebamo vidjeti. Mislim da je preuranjeno spekulirati. Vrlo brzo, za nekoliko tjedana bit ćemo pametniji koliko je ovih 30-ak mutacija na tijelu i 10-ak na tom mjestu proteina kojim se veže receptor utjecale na osjetljivost virusa na neutralizirajuća antitijela, rekao je Jonjić.
Imunolog je rekao kako sasvim sigurno nema mjesta za paniku, ali ni za lažni optimizam. Poručuje da zbog omikrona moramo biti oprezni.
- Sjećate se početka pandemije i uglednih znanstvenika, govorili su to je vjerojatno gripica, obolijevali su mlađi ljudi. Mi ne znamo što je sad u Africi, jesu li to mladi, koliko je među njima cijepljenih. Rekao bih da je prerano zaključivati da je on manje virulentan, bilo bi to divno, međutim mi to ne znamo i pričekajmo što će se dogoditi tijekom idućih tjedana i onda ćemo biti pametniji. Nema dokaza da je on mnogo virulentniji, ali ne možemo se pouzdati ni na sporadične izvještaje kako su neki ljudi bili samo lagano prehlađeni, upozorio je stručnjak.
Jonjić je istaknuo kako ovo nije tipični sezonski virus, on se širi i ljeti i zimi. Zimi su uvjeti za njegovo širenje pogodniji, ne samo zbog temperature nego i zato što se ljudi okupljaju u zatvorenim prostorima.
- Bilo koji virus koji dođe, on će ljeti biti mnogo manje opasan, taj njegov faktor dijeljenja će biti teže postići.
Upitan misli li da je zbog omikrona potrebno uvoditi nove mjere ili eventualno ići u zatvaranje, rekao je kako smo dosad naučili da pridržavanje mjera apsolutno pomaže.
- Nema spora da maske apsolutno koriste, zato je tužno vidjeti u dućanima kako ljudi ne nose masku ili je nose ispod brade. Ne moramo čekati novi virus, delta je vrlo opasan virus, naše bolnice su prenapučene, ljudi umiru. Ako su mjere na snazi, onda se maska mora nositi. Trebaju li strože mjere, ja to ne znam. Ja sam inače malo konzervativniji u tom smislu i skloniji sam strožim mjerama jer se pokazalo da na našim prostorima mjere koje nisu stroge ne vrijede, zato sam i za COVID putovnice. Svjestan sam da se nalazimo u prazničnom vremenu i da ove mjere koje imamo moraju biti poštovane jer okupljanja koja će se događati mogu dovesti do još gore situacije. Naš bolnički sustav ne može još puno izdržati, poručio je Jonjić.
