Međutim, postoji problem, odnosno postoji ali, jer postoje novije varijante koji se brže šire, koje su virulentnije, lakše napadaju čak i među mlađom populacijom, rekao je u Dnevniku HTV-a Stipan Jonjić, imunolog s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
- Mjere su nešto slabije nego prošle godine. I konačno startna pozicija. Mi već sada imamo veći broj zaraženih, nego u isto vrijeme prošle godine. Nezahvalno je prognozirati, kaže Stipan Jonjić.
Rad ugostitelja u unutrašnjosti objekata
Ljudima je kaže, već svega dosta i postoji veliki pritisak na vlast da se mjere potpuno relaksiraju, a kamoli da se djelomično popuštaju što ja mislim da je opravdano. Svakako ja se ne slažem s onima koji misle da treba potpuno popustiti mjere, jer to bi bilo fatalno za ovo društvo. Da smo procijepljeni 80% ili blizu tog broja ja bih isto rekao dobro, onda ćemo imati širenje virusa, ali uglavnom u procijepljenom pučanstvu, oni će generirati još bolju imunost i na neki način ćemo se približiti nekakvoj imunosti kolektiva kojima se stremi, a je očito nedostižna u ovoj situaciji.
Kafići, kaže jesu izvor zaraze, ali ima i gorih vrućih točaka raznoraznih okupljanja pa živi bili pa vidjeli.
Što se tiče škola misli da je to vrlo osjetljivo pitanje i sentimentalno ako hoćete, jer ta djeca više trebaju slobodu.
- Treba pratiti situaciju i da će se pokazati opravdana i nadam se da nećemo morati korigirati te mjere. Ovog ljeta smo živjeli u relativno dobroj situaciji. Mislim da se relativno dobro možemo nositi s povećanjem broja stanovništva, turista i mislim da mjere ne smijemo bitno ukidati. Mi ne možemo ići na radikalne mjere, jer za to nemamo više ni kapaciteta, ali za neke određene mjere, mislim pobogu, kome smeta ako mora nositi masku u supermarketu, autobusu i slično, to su gluposti, nikako ne ukidati u potpunosti mjere.
Broj cijepljenih
- Što se tiče broja cijepljenih kaže to je razočaravajuće. Ispada da nismo dobro komunicirali s pučanstvom u tom smislu, ljudi su zbunjeni ne znaju zapravo što je istina. Ljudi ne znaju da se radi o teškoj bolesti, može ostaviti teške dugoročne posljedice o kojima još uvijek ne znamo sve. Nek se cijepe za sebe, jer ako zaštite sebe, onda će zaštiti i druge.
Treća doza?
To je jedino pitanje na koje ja, ističe, nemam jednoznačan odgovor, nego ambivalentno.
- Mi učimo studente da cijepljenje služi da stvorite memoriju stanice koja će nakon kontakta s patogenom s virusom u ovom slučaju reagirati jasnije i efikasnije i štiti nas. Nakon te infekcije stvorit će se jači, snažniji odgovor, dobit ćemo više antitijela, ali će ta antitijela biti kao i kod druge doze i nisam siguran da ćemo puno postići. Naša sluznica treba za famozna antitijela, jednom kad on uđe u stanicu, antitijela ne mogu puno učiniti. Podržat ću kao stariji čovjek tu treću dozu.
Što se treba dogoditi da virus nestane?
Dugo ćemo živjeti s virusom, jer je njegova biologija takva da izbjegava imuni odgovor. Svi takvi virusi vole dugo perzistirati. Mislim da je cjepivo broj jedan, antivirusni lijekovi i preventivne mjere - kombinacijom toga možda bi mogli dovesti virus pod kontrolu.
