Lani se u Njemačku doselilo manje stranaca nego prijašnjih godina. Prvi je put i broj Hrvata koji su se uselili manji od broja Hrvata koji su se iz Njemačke vratili kući. Iz Njemačke se vratio i Milan nakon punih 11 godina. Preselio je obitelj i građevinsku firmu u rodni Imotski.
"Definitivno je konačno, nedostaje mi domovina, Imotski, Zagreb i želim sada biti tu. Nije se toliko Hrvatska popravila koliko je Njemačka u kolapsu. Plaće su porasle za 10 do 15 posto, a sve je abnormalno poskupjelo", kaže Katanušić za RTL.
Marija se ne želi vratiti iz Njemačke
Među Hrvatima u Njemačkoj je i Marija iz Zagreba koja u Münchenu živi već 10 godina, a planira ondje i ostati. Uz posao u financijama, s kolegicama je razvila i mobilnu aplikaciju sa savjetima za one koji dolaze.
"Završila sam faksu tu, osnovala obitelj, pokrenula dva posla. Da me je netko prije 10 godina pitao gdje ću biti, ne bih sa sigurnošću mogla reći da je to Njemačka", kaže Marija Šimić.
"Ima ljudi još u Njemačkoj, ali mnogi ne mogu od njemačke penzije ni živjeti tamo pa im je ovdje malo lakše", kaže Katanušić.
Prvi put u 10 godina više se Hrvata iselilo iz Njemačke nego što se uselilo
U Njemačku se prošle godine doselilo mnogo manje stranaca nego prijašnjih godina, a prvi put je pao i broj hrvatskih državljana koji su se uselili u nju, priopćio je Savezni ured za statistiku. "Njemačka je prošle godine zabilježila pad broja useljenika. Dok su 2022. u Njemačku stigla 2.665.772 stranca, prošle godine je taj broj iznosio 1.932.509", stoji u priopćenju Saveznog ureda za statistiku.
U isto vrijeme je, s obzirom na to da se iz Njemačke iselilo 1.269.545 stranaca, neto broj useljenika pao na 662.964, što je osjetni pad u usporedbi s 2022., kada je neto broj useljenih iznosio 1.462.089.
Ovaj pad se prije svega povezuje s rekordnim brojem izbjeglica iz Ukrajine koji su se tijekom 2022. doselili u Njemačku, a čiji je broj 2023. osjetno pao.
Prvi put od ulaska Hrvatske u Europsku uniju se 2023. više hrvatskih državljana iselilo iz Njemačke nego što se u nju doselilo. Tako su se prošle godine u Njemačku doselila 20.604 hrvatska državljana, što je najmanji broj od 2013., kada je Hrvatska primljena u EU. Prošle godine se iz Njemačke iselio 24.241 hrvatski državljanin, što znači da je 2023. pao broj hrvatskih državljana koji žive u Njemačkoj za 3637.
Ukupno je krajem 2023. u Njemačkoj živjelo 434.035 hrvatskih državljana. Nekoliko godina ranije, 2016., u Njemačkoj je bilo prijavljeno 332.605 hrvatskih državljana.
Velik rast useljenika iz Sirije, Afganistana i Turske
Isti trend se primjećuje i kod ostalih novijih članica Europske unije, poput Rumunjske i Bugarske, kod kojih je broj migranata u Njemačku posljednjih pet godina u stalnom padu. Istodobno je u laganom porastu broj useljenika s Kosova i iz Sjeverne Makedonije, zemalja kojima je useljavanje omogućeno prema tzv. pravilu o radnoj snazi sa Zapadnog Balkana iz 2016.
Značajan porast se bilježi kod useljenika iz Sirije, Afganistana i Turske, pri čemu se ne radi o radnoj migraciji, poput žitelja zemalja Zapadnog Balkana, nego o podnositeljima zahtjeva za azil.
