Teška željeznička nesreća kod Novske u kojoj su tri osobe smrtno stradale otvorila je brojna pitanja o sigurnosti i održavanju hrvatskih željezničkih pruga i vlakova. O tome su u Točki na tjedan govorili državni tajnik za željeznički promet u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Alen Gospočić, ravnatelj Agencije za sigurnost željezničkog prometa Želimir Delač i predsjednik Sindikata hrvatskih željezničara Ivan Forgač.
“Ministarstvo je od prvog trenutka od nesreće bilo informirano, deset minuta nakon nesreće ministar i ja smo krenuli tamo. Išli smo tamo jer je stradalo troje ljudi, bio je i jedan broj ozlijeđen. Takva nesreća se ne može propustiti”, kazao je Gospočić.
“Nismo na vrhu europskog prosjeka po nesrećama”
Promet tom trasom bi mogao biti normaliziran sutra, ako sve bude po planu, naveo je.
Delač se osvrnuo na pitanje sigurnosti na hrvatskim željezničkim prugama. “U Hrvatskoj postoji sređen sustav u kojem imamo ustrojena tri tijela – ministarstvo, Agencija za istraživanje nesreća i Agenccija za sigrunost željezničkog prometa – koja međusobno surađuju”, kazao je pa dodao:
“Jedan od pokazatelja s obzirom na nesreće u proteklom periodu vezano za milijune kilometara i putnički prijevoz, možemo reći da smo na sredini, odnosno nismo na samom vrhu. Ispred nas su Rumunjska, Portugal, Mađarska, Bugarska… Nismo na samom vrhu. Ali, da se može bolje, može se i težimo da dođemo unutar nekog europskog prosjeka.”
Komentirao je i je li zadovoljan sa sigurnošću i ovim pokazateljima.
“Zadovoljan sam u smislu kako je sustav ustrojen i kako napredujemo, ali nisam zadovoljan po tim pokazateljima. Dok god smo iznad prosjeka po broju nesreća, ne možemo biti zadovoljni”, kazao je Delač.
Slična nesreća prošle godine
Forgač dodaje da su naše komercijalne brzine na hrvatskim željezničkim prugama manje od prosjeka, pa se opet osvrnuo na nesreću kod Novske.
“Mi ne želimo da se to ponavlja, ne želimo ovakve stvari na našim prugama. U sličnim okolnostima smo imali nesreću prošle godine kod Križevca – pokvareni vlak stoji na pruzi i nalet vlaka na njega. Trebali bismo izvući pouke”, kazao je Forgač.
Također ističe da bi nesreća bila puno teža i s većim smrtnim posljedicama da se to dogodilo u sezoni kad su vlakovi krcati putnicima. “Moramo poduzeti mjere da se to ne događa. Postoji poučavanje, ispiti, sustav postoji. Imamo nesreću što nemamo centralno upravljanje prometa, cijeli siglanlno-sigurnosni sustav nije pravo povezan”, kazao je Forgač.
Koliko ulažemo u željezničku infrastrukturu?
Gospočić je komentirao koliko se ulaže u pruge. “Prethodne vlade su odlučile investirati u cestovni sektor, a željeznički je bio na stand-byu. Financiralo se nužno koliko je trebalo da bi sustav bio održiv, ali očekivati da država razvija dva sustava paralelno, to je bilo financijski neodrživo. Ulaskom Hrvatske u EU, paradigma se mijenja.”
Navodi da se od 2015. pripremaju porjekti za razvoj željezničkog sustava.
“Iz EU sredstava se financiraju ključni strateški projekti, a to su projekti svi preko razine Pelješkog mosta. Svaki strateški željeznički projekt, a trenutno ih je devet na ključnim europskim pravcima, je teži od Pelješkog mosta financijski”, rekao je Gospočić.
Forgač pak upozorava na probleme u održavanju. “Sigurnosna oprema na nekim je dionicima toliko zastarjela da je nitko ne zna ni popravljati i dok radi-radi, ne diraj.”
Kaže da je problem i u kapitalnim investicijama i da se svakih 20 godina pruga mora remontirati. “Ako to ne činite, ona propada. Trend propadanja pruga je prisutan.”
Zastarjelost voznog parka
Imamo ukupno 94 vlaka, a 54 vlaka stariji od 40 godina. Forgač se osvrnuo na tu zastarjelost voznog parka.
“Tri su važna segmenta u Hrvatskoj na željezničkoj infrastrkuti: zastarjela željeznička infrastruktura, specifični željeznički cestovni prijelazi i dio zastarjelog voznog parka. To se prije svega reflektira na domaće prijevoznike”, rekao je.
Državni tajnik u ministarstvu Gospočić priznao je zastarjelost voznog parka najavivši 70 novih niskopodnih vlakova u iduće dvije godine. “Za dvije godine ovi stari vlakovi svi idu na rezalište”, kazao je.
“Znači da se željeznicom opet vozim za dvije godine jer sada prometuju ovi vlakovi za rezalište?”, pitala je naša novinarka Nataša Božić. Gospočić je odgovorio da će na rezalište ići upravo tih 54 vlaka starija od 40 godina koji se trenutno koriste.
Gospočić je najavio da se za nekoliko dana kreće s novom mjerom. “Od 1.10. idemo s jedinstvenom kartom od 10 eura za sve studente, njih 113.000 redovnih studenata, za cijeli mjesec u bilo kojem smjeru za bilo koje potrebe.”
Kaže da je cilj eudcirati i naučiti građanstvo da mogu koristiti vlak kao prijevoznos redstvo.
Forgač se osvrnuo i na niske plaće djelatnika u HŽ-u. “Potrebno je napraviti iskorak, konduketrima je cijena sata rada bruto 29,07 kuna. To su mala primanja, a izloženi su svakodnevno odnosima sa svakakvim putnicima, a sad je ovaj čovjek i stradao, odgovorni su i oni za sigurnost. Tu je potrebno napraviti iskorak.”
