Svijetom cirkuliraju tri nova soja koronavirusa SARS-CoV-2 koja imaju znatne promjene na šiljastom proteinu, što im omogućava da izbjegavaju imunitet stečen preboljenjem i cijepljenjem.
Zbog toga se od ljeta posvuda u svijetu, pa i u Hrvatskoj bilježi porast oboljelih od bolesti COVID-19, međutim, situacija nije zabrinjavajuća.
– Imamo stabilnu epidemiološku situaciju. Od početka kolovoza nešto je narastao broj novootkrivenih slučajeva, ali još uvijek nije zabrinjavajuće. Broj hospitaliziranih donekle raste, a znamo da to posljedično prati i nešto povećan broj smrti.
Pomno pratimo što se u Europi i svijetu događa, zasad ne uvodimo nikakve nove mjere, a ako se situacija pogorša, spremni smo reagirati – kazao je u petak Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Kako su stručnjaci i u jeku pandemije najavljivali, koronavirus sada cirkulira među nama kao i brojni ostali virusi. Među aktualnim identificiranim podvarijantama virusa, najčešće se nalaze XBB.1.5 i njemu slične podvarijante, piše Večernji list.
Evo nekoliko činjenica o simptomima, testiranju i ponašanju u vrijeme zaraze.
1.Simptomi
Simptomi koronavirusa sada su grlobolja, kašalj, curenje iz nosa i malaksalost te bolovi u mišićima i povišena temperatura. Kliničke slike u većini su slučajeva blage i teško je na temelju njih razlučiti o kojoj se respiratornoj bolesti radi.
2. Testiranje
Brzi antigenski testovi trebali bi detektirati i najnovije varijante SARS-CoV-2, jedino što je njihova osjetljivost nešto manja od PCR-a te se u slučaju simptoma preporučuje testiranje ponoviti nakon 48 sati ili napraviti PCR. Ako su BAT-ovi za samotestiranje inačice onih koji se nalaze na zajedničkoj listi EU, i njihova je pouzdanost provjerena u validacijskim studijama i podložni su redovitim testiranjima.
3. Liječenje
Liječenje je za većinu simptomatsko, kao i kod ostalih respiratornih bolesti. Također je uputno ostati kod kuće nekoliko dana.
4. Cijepljenje
Cijepljenje protiv COVID-19 počelo je prošlog tjedna i preporučuje se osobama od 65 godina naviše, korisnicima i zaposlenicima domova za starije i nemoćne, kroničnim bolesnicima, uključujući djecu, posebice onima s bolestima srca i pluća te s kroničnim bolestima metabolizma, jetre, bubrega, hemoglobinopatijama i oštećenjem imunosnog sustava (uključujući HIV), trudnicama te zdravstvenim radnicima i osoblju u jedinicama intenzivne skrbi i na odjelima s posebno osjetljivim bolesnicima i hitnim bolničkim prijamima.
