U ponedjeljak je raspisan dugoočekivani natječaj za izvođenje građevinskih radova na Centru za gospodarenje otpadom Lećevica. Natječaj traje do 25. rujna nakon čega će napokon biti odabran izvođač.
- Natječaj koji smo objavili je takozvano posebno savjetovanje i time započinje postupak javne nabave. Dokumentacija je vani i vrlo brzo će se početi pripremati ponude. Procijenjena vrijednost radova je oko 44 milijuna eura - kazala nam je upraviteljica RCČO Lećevica Vlatka Lucijanić-Justić.
Jesu li riješeni svi imovinsko-pravni odnosi?
- Kroz projekt imamo osigurana sredstva za dio otkupa, a dio će financirati Županija. Predugovori s tim vlasnicima su sklopljeni prije 10 godina i to ih je ugovorila Općina Lećevica, koja nije imala veze s nama, međutim, mi iz ovih sredstava možemo platiti samo one površine koje su u sklopu projekta. Sad raščišćavamo te odnose, utvrđujemo vlasnike tih parcela, kako bismo s njima mogli sklopiti ugovore. Radi se o postupku koji traje, ali sve ide nekim očekivanim tijekom.
Kada se očekuje 'prva lopata' u Lećevici?
- Početak izgradnje prve od 14 faza se očekuje krajem 2020., početkom 2021. godine.
Karepovac otpad može primati još oko četiri godine, čuli smo danas na Gradskom vijeću. Ako do tada ne bude gotov RCGO Lećevica, Split će se naći u velikom problemu...
- Nije to problem samo Splita, sva odlagališta u županijji će se zatvoriti kada bude dovršen RCGO Lećevica. Međutim, vijek svih odlagališta, starih i novih ploha, ovise direktno o tome kakve se mjere provode na razini jedinica lokalne samouprave. Ako se u Splitu otpad ne bude razvrstavao kako je to predviđeno, nova ploha na Karepovcu će se napuniti ranije bez obzira na nas.
Kako tumačite to da smo mi, kao društvo, u Dalmaciji, po pitanju razvrstavanja otpada učinili gotovo ništa?
- Nadležnost je isključivo na jedinicama lokalne samouprave. Neka ostane na tome.
Podsjetimo, izgradnjom RCGO Lećevica omogućit će se ostvarenje ciljeva zadanih Planom gospodarenja otpadom RH. Projekt je to od iznimnog javnog interesa vrijedan 72 milijuna eura koji u 72-postotnom iznosu sufinancira Europska unija, 18 posto Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i 10% Splitsko-dalmatinska županija.
