Na naš mail je stiglo i priopćenje HSP-ova Povjerenstva za ekologiju u kojem reagiraju na kontinuirana onečišćenja voda u Splitsko dalmatinskoj županiji koje prenosimo u cijelosti i autentično:
- Županija obuhvaća prostrano zaleđe kroz koje teče rijeka Cetina, te obalni pojas pred kojim je arhipelag s mnoštvom otoka. Za krško područje Županije karakteristično je obilje oborina ali ipak i oskudijevanje vodom, jer se voda gubi u pukotinama i najvećim dijelom otječe podzemnim tokovima. Međutim, krška polja čine slivna područja u kojima se voda skuplja, podzemnim tokovima drenira, te na pojedinim mjestima izvire dajući obilne količine vode.
Ukupna najmanja izdašnost izvorskih, površinskih i podzemnih voda na području Županije je 10234 l/s, a stupanj vodoopskrbljenosti 80%.. Pod vodoopskrbljenošću stanovnika podrazumijevaju se oni stanovnici do kojih je voda došla vodovodom, a ne vodoopskrba nakapnicama i vodonoscima. Apsurdno da recimo danas premijer i predsjednica obećavaju srpskom predsjedniku kako će se uvesti voda u hrvatska sela s većinski srpskim stanovništvom. Sve to u 21. stoljeću i državi koja ima najveću količinu slatkovodnih resursa od svih zemalja članica EU. Što je pak sa nama Hrvatima i ostalim državljanima RH diljem Lijepe naše poput recimo Grada Kaštela. Drugog grada po veličini u SDŽ i devetog u državi, a gdje veliki dio stanovnika nema vodu, a još veći ni kanalizaciju ?
Dakle, na području Županije postoji 7 vodoopskrbnih sustava kojim upravljaju komunalna poduzeća : Vodovod i kanalizacija Split, Vodovod Imotski, Vrgorskivodovod, Vodovod Sinj, Vodovod Makarskog primorja, Vrlički vodovod, Vodovod Omiš-Brač-Hvar-Šolta-Vis.
Uz već veliki postojeći problem što se gubitak vode u Hrvatskoj kreće u rasponu od 22,3% do 78,7%, a u Dalmaciji (Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Zadarska županija) iznosi čak 61 posto, a od toga najveći omjer vjerujemo ide na legalnu pljačku. Tu je svakako vrijedno napomeniti dva druga bitna podatka. Prvi, da je Cetina rezervoar od 570 milijardi litara pitke vode i ako kojeg ako procijenimo da je samo 10 lipa po litri, to je potencijalno uništenje 57 milijardi kuna godišnje!
Drugo je podatak splitskog “Vodovoda” koji je, zajedno s drugim institucijama
zaduženim za vode, sondirao i označio vode cijeloga Cetinskog sliva. Izmjerili su da otprilike trećina izvora rijeke Jadro dolazi iz Cetine. Uz tu činjenicu BITNO je naglasit da je u Vodoopskrbnom planu Splitsko dalmatinske županije još iz prosinca 2008. g. utvrđeno kako je Jadro, i to bez vjerujemo pogubnog CGO u Lećevici, već dodatno zagađen.
Prema njemu je izvor rijeke Jadro pete kategorije, a Cetina u djevičanskoj prvoj klasi. Sve javno objavljeno na stranicama Plana 158. i 159. Glede Jadra kazat još i to da je dnevni protok te male rijeke 10 kubika u sekundi, a iskorištava se oko 2,5 – 3 kubika ili ako preračunamo da npr. u bazenu SDŽ sa pola milijuna ljudi svaka osoba popije dvije litre onda je to u prodaji milijun eura dnevno što znači 100 milijardi eura godišnje!
Nasuprot svemu rečenom Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ još u rujnu 2017. g. izdaje priopćenje u kojem navodi da voda iz vodoopskrbnog sustava nije za piće, a u siječnju ove godine izdaje i izvješće o rezultatima ispitivanja izvorišta rijeke Žrnovnice i vodovodne vode na području Žrnovnice i Donjeg Sitnog u 2017. godini.
U mišljenju o zdravstvenoj ispravnosti vode i preporukama stoji slijedeće:
“Iako se uočava trend poboljšanja zdravstvene ispravnosti vode na području Žrnovnice i dalje postoje velike oscilacije u mikrobiološkoj ispravnosti vode te se ona mora smatrati nesigurnom za piće, a osobito velik rizik predstavlja za zdravlje male djece i osoba s oslabljenim imunitetom. Stoga preporučamo za piće i dalje koristiti prokuhanu vodu, vodovodnuvodu iz cisterne ili flaširanu vodu iz trgovina.”
Objavljeno je izvješće malo kazat zabrinjavajuće jer, osim prisutnog zamućenja, u njemu se navodi da je tijekom srpnja, kolovoza i rujna prošle godine uzorkovano i analizirano 18 uzoraka sirove vode izvorišta Žrnovnica i svi su uzorci vode bili mikrobiološki onečišćeni.
Podaci s kojima pak mi raspolažemo, a koji se malo i gotovo nikako ne predočuju široj javnosti je da na kvalitetu vode uglavnom utječu procjedne i otrovne vode koje prolaze ne samo kroz kraški teren dijela podmosorja, već i smetlišta Karepovac, te općine Muć (npr. divlji deponij Podine-kod Sarića jame) i Dugopolja. Iznimno kritičnih područja odakle crne jame i oborinske vode, te bazeni (laguna Kožnjak), dakle onečišćena i toksična voda dolazi na izvorišta rijeka Jadro i Žrnovnica. Tu svakako treba spomenut i divlje odlagalište kod Otišića koje dodatno utječe i na vodu u Cetini (Šilovka).
Glede samog Centra za manipulaciju smećem u Lećevici, a ne CGO kako ga službeno nazivaju hrvatske institucije, stoji podatak da njegova predviđena površina iznosi 25000 m2. Na toj površini očekuje se 300000 – 320000 m3 oborina godišnje tj. prosječno 800 – 890 m3 na dan. Elaboratom je predviđen pročišćivač voda kapaciteta 35 m3/dan.
Iako oborine nisu svakodnevna pojava u jedan je sat moguće pasti 2,5 milijuna litara kiše. Veći dio pada upravo na onaj dio koji nisu krovovi tj. oborinske vode, a sve ocjedne vode su zapravo efektivno kemijska kaljuža. Interesni lobi danas pak tvrdi da “nema rizika.” Lokalna zajednica, struka i apsolutno sve ekološke udruge tvrde da postoji ogroman rizik koji u lažnoj studiji nije uopće niti spomenut, a to je KIŠA.
S obzirom da Grad Split nema filter i riješen sustav pročišćavanja vode pitanje koje se logično nameće je što nam sutra, u rekli bi nestručnom i prije svega neodgovornom upravljenju gradom, donose ne samo prve obilne, već i manje količine padalina ? Kako vidimo zamučenja su sve učestalija, a to da i posljednje boce nestaju s polica dućana više i nije vijest.
