O važnosti usklađivanja obrazovnih programa s potrebama tržišta rada govori se već godinama, ali dosad je na tom planu malo toga učinjeno. Poslodavci vape za radnicima i majstorima, ali učenici jednostavno ne žele upisivati deficitarna zanimanja poput zidara, stolara, vodoinstalatera, elektroinstalatera, kuhara, mesara, keramičara. Ne pomažu ni promotivne akcije, stipendije, pa ni sve više plaće koje se nude radnicima tih profila. Istodobno, suficitaran kadar je onaj sa završenom srednjom ekonomskom školom, hotelijersko-turistički tehničari, poslovni tajnici, kao i veterinarski i prehrambeni tehničari.
Slična je situacija i s visokim obrazovanjem. Nedostaju nam inženjeri strojarstva i elektrotehnike, logopedi, psiholozi, nastavnici fizike i matematike, a fakulteti i dalje 'štancaju' ekonomiste, pravnike, kineziologe. Hrvatski zavod za zapošljavanje svake godine objavljuje svoje preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. Riječ je o dokumentu koji upućuje nositelje obrazovnih politika u kojim je zanimanjima potrebno povećati, a u kojima smanjiti upisne kvote ili broj stipendija. Unatoč tome, škole i fakulteti ne smanjuju upisne kvote za suficitarna zanimanja. To često pravdaju time da smanjenje kvote na javnim fakultetima samo vodi prema povećanju broja studenata na privatnim obrazovnim institucijama, piše Večernji list.
Jasno je da je suradnja između obrazovnih institucija i gospodarstva nužna kako bi obrazovni sustav pružio znanja i vještine koje odgovaraju potrebama tržišta rada. Međutim, koliko god se škole i poslodavci trudili uskladiti svoje potrebe i programe, uvijek postoji raskorak.
– Rješenje nije jednostavno. Mi poslodavci imamo velike potrebe za radnom snagom, što iziskuje dizanje plaća i bolje uvjete rada. Zanimanja u metaloprerađivačkoj industriji i građevinarstvu možda se čine neatraktivnim, teškim i prljavim, ali radi se o dobro plaćenim poslovima koji onima koji ih zavole daju zadovoljštinu. Problem je i u tome što sustav obrazovanja ima puno profesora određenog kadra i tu također treba doći do promjene – ističe Ivan Ćosić, predsjednik HGK – Županijske komore Slavonski Brod.
Jasno je da je suradnja između škola, fakulteta i poslodavaca ključ stvaranja konkurentne radne snage. Obrazovne ustanove moraju pratiti trendove i pružiti učenicima i studentima konkretne vještine koje će ih pripremiti za stvarne izazove na tržištu. Ravnatelji škola, pa i obrtnici i poslodavci puno očekuju od najavljene velike reforme strukovnog obrazovanja i uvođenja modularne nastave. Iz škola poručuju da nastoje odgovoriti boljom ponudom tih programa i da u suradnji s resornim ministarstvom povećavaju upisne kvote za deficitarna zanimanja.
Ravnateljica brodske Obrtničko-tehničke škole Anita Holub u šali kaže kako ćete prije dobiti savjet vrhunskog liječnika nego kvalitetnog keramičara ili nekog drugog majstora. – Deficitarna zanimanja većinom su popunjena, ali postoje neka koja su izrazito deficitarna, poput mesara, a mi ih i dalje ne možemo popuniti. U neku ruku razumijem roditelje, nije lako od učenika koji imaju 14-15 godina tražiti da odmah izaberu težak fizički posao. Međutim, pozivam ih da biraju nešto s čime će njihova djeca za tri ili četiri godine imati siguran i dobro plaćen posao. Raduje me da su naknade za te poslove sve više – kaže ravnateljica.
Pročelnik za gospodarstvo i poljoprivredu Brodsko-posavske županije Željko Burazović podsjeća kako gospodarstvo još nije dobilo kadrove koje potražuje već godinama. Stoga bi, smatra, prvi korak prema novom gospodarskom rastu trebala biti izmjena školskog kurikuluma. On navodi kako je usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada proces, a sve što je proces ima svoje primjereno dugo trajanje. Međutim, radnika ne nedostaje samo u kvalitativnom, nego i u kvantitativnom smislu.
– Naši su poslodavci ove godine za potrebe svojih proizvodnih procesa potraživali oko 9500 radnika. S druge strane, Zavod za zapošljavanje mogao im je ponuditi oko 5000, dakle upola manje. To drugim riječima znači da kod nas nema ljudi koji mogu odgovoriti realnim, modernim potrebama hrvatskog, odnosno brodsko-posavskog poduzetništva – istaknuo je Burazović za Večernji list.
