Europska komisija je u srijedu predložila uspostavu novog socijalnog fonda za klimu, iz kojeg će se pomagati građanima da financiraju ulaganja u energetsku učinkovitost, nove sustave grijanja i hlađenja i čišću mobilnost, a za Hrvatsku se predlaže iznos do najviše 1,4 milijarde eura za razdoblje 2025.-2032.
Europska komisija je u srijedu predstavila veliki paket zakonodavnih prijedloga koji bi trebali osigurati smanjenje emisije stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. godine. Zakonodavni paket pod nazivom “Fit for 55”, ključni je element Europskog zelenog plana, koji predviđa da EU do 2050. postane klimatski neutralan. Da bi se taj cilj mogao ostvariti, procjenjuje se da će do 2030. godine trebati smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 55 posto u odnosu na 1990. godinu.
Budući da će, kratkoročno gledajući, doći do dodatnog opterećenja za ugrožena kućanstva, iako su, srednjoročno i dugoročno, troškovi tranzicije manji od koristi, Komisija predlaže uspostavu novog socijalnog fonda za klimu, kojim će države članice pomagati građanima da financiraju ulaganja u energetsku učinkovitost, nove sustave grijanja i hlađenja te čišću mobilnost. Financirao bi se iz proračuna EU-a, s proračunom u iznosu od 25 posto od očekivanih prihoda od trgovanja emisijama za zgrade i goriva za cestovni promet. Iz njega će se državama članicama osigurati 72,2 milijarde eura za razdoblje 2025. – 2032. nakon ciljane izmjene višegodišnjeg financijskog okvira.
Komisija predlaže ključ za raspodjelu tih sredstava među državama članicama, koji uzima u obzir udio ruralnog stanovništva i razinu energetskog siromaštva. Financiranje će biti dostupno u svim članicama, ali će veći dio dobiti one zemlje s većom razinom energetskog siromaštva.
Po tom ključu, Hrvatska bi dobila iznos do najviše 1,4 milijarde eura, što je 1,4 posto ukupnog iznosa fonda.
Daleko najveći dio predviđen je za Poljsku, 12,7 milijardi eura, što je 17,61 posto ukupnog iznosa fonda.
Da bi povukle sredstva iz toga fonda države članice morat će izraditi precizne planove s mjerama kako će pomoći ugroženom stanovništvu za ulaganja u energetsku obnovu zgrada i za poticanje uporabe električnih automobila.
Polovica iznosa tih planova financirala bi se iz europskog socijalnog fonda za klimu, a drugu polovicu sufinancirale bi države članice.
Dio velikog zakonodavnog paketa koji je objavljen u srijedu je i promjena uredbe o raspodjeli tereta među državama članicama kojom je propisano koliko svaka članica mora smanjiti emisiju stakleničkih plinova u području cestovnog prometa, grijanja zgrada, poljoprivrede, malih industrijskih pogona i upravljanja otpadom. Svim državama članicama povećan je cilj smanjenja emisija, pri čemu se vodilo računa o bogatstvu država članica.
Hrvatska bi po novom prijedlogu u tim sektorima trebala smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 16,7 posto do 2030. godine, dok prema ranijoj uredbi taj cilj iznosi 7 posto.
Komisija je predložila i uredbu o korištenju zemljišta, šumarstvu i poljoprivredi prema kojoj bi se propisao opći cilj EU-a o uklanjanju 310 milijuna tona emisija ugljikova dioksida godišnje do 2030. godine putem prirodnih ponora ugljika, u što se ubrajaju tlo, šume i oceani.
Od tih 310 milijuna tona emisije ugljikova dioksida, koliko bi EU godišnje trebalo ukloniti iz atmosfere, na Hrvatsku otpada 5527 kilotona.
