Nakon što je ravnateljica splitskog Zavoda za javno zdravstvo Jasna Ninčević rekla da ne želi biti odgovorna za zdravlje ljudi i da ne zna jeli to što udišemo s Karepovca opasno, oglasio se i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti i autentično:
- Hrvatski zavod za javno zdravstvo nema u nadležnosti, a niti ima kompletan uvid u dokumentaciju zahvata vezano za sanaciju te ne može sa sigurnošću potvrditi da nema opasnosti za zdravlje građana, no na temelju mjerenja koja su obavljena, a koja su pokazala da se tipični odlagališni plinovi kreću unutar dozvoljenih vrijednosti, te se može se tvrditi da je vrlo vjerojatno da nema rizika za zdravlje ljudi.
Naime, prilikom sanacije odlagališta otpada se oslobađaju tzv. odlagališni plinovi čiji sastav ovisi o fazi truljenja otpada (početna faza je aerobna, a kasnije anaerobna) i vrsti odlaganog otpada; karakteristični su ugljik dioksid, metan, vodikov sulfid, merkaptani i amonijak. Merkaptani i vodikov sulfid su vrlo smrdljivi spojevi, razina njihova smetanja čovjeku je daleko niža od razina koje imaju utjecaj na zdravlje, no ti spojevi, naravno, smanjuju kvalitetu života i smetaju normalnom obavljanju radnih i rekreativnih aktivnosti te uzrokuju stres.
S obzirom da HZJZ nema inspekcijske ovlasti i nije nadležan za sustave zbrinjavanja otpada ni objekte, već je za to nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, možemo se jedino osloniti na interpretaciju službenih izvještaja mjerenja onečišćenja zraka na terenu tijekom 2017. godine. Rezultati mjerenja su svi ispod propisanih dopuštenih vrijednosti, a povremena prekoračenja su unutar dopuštenih frekvencija. U 2018. godini se dodatno započelo i s mjerenjem sumpor dioksida i merkaptana. Zabilježeno je nekoliko kratkotrajnih prekoračenja dozvoljenih vrijednosti za amonijak, a ostala onečišćenja su u dozvoljenim granicama.
Potrebno je imati u vidu da se granične vrijednosti uvijek izračunavaju na način da granica štiti najranjivije skupine stanovnika u dugotrajnoj izloženosti, što znači da povremena prekoračenja graničnih vrijednosti nemaju ili imaju minoran utjecaj na zdravlje.
Budući da su rezultati mjerenja tipičnih odlagališnih plinova unutar dopuštenih vrijednosti, osim blagog i sporadičnog prekoračenja vrijednosti dopuštenih za amonijak (5 puta kratkotrajno u prosjeku 10 % iznad granice i to samo u jednom tjednu siječnja 2018. g.), za sada nema razloga sumnjati da izloženim stanovnicima Splita i ostalih naselja u blizini Karepovcca prijeti rizik za zdravlje. Dakle, u ovoj se godini mjere glavni odlagališni plinovi, vodikov sulfid, amonijak i merkaptani, dodatno na parametre koji se mjere već od prije. Moguće je mjeriti i druge parametre, ali za određivanje toga što će se mjeriti nije nadležan HZJZ.
Budući da je građanima zbog smrada narušena kvaliteta života, bilo bi važno implementirati sve dostupne tehničke mjere kojima bi se smrad smanjio, uključujući i smanjenje intenziteta radova.
HZJZ zasad nema dovoljan uvid u dokumentaciju te se trenutno ne možemo upuštati u komentare dokumentacije, no sasvim je sigurno da postoje tehnički instrumenti kako se emisija plinova s odlagališta i smrad mogu smanjiti, no to treba biti dogovor između investitora, izvođača i nadležnih tijela. Svakako da u slučaju prekoračenja parametara onečišćenja zraka iznad dopuštenih granica sanaciju treba usporiti, odnosno zaustaviti. Sanacija je nužna jer je nesanirano odlagalište prijetnja okolišu i zdravlju ljudi.
Također je nužno nastaviti pratiti onečišćenja zraka i u slučaju prekoračenja zaustaviti radove, a implementacija tehničkih mjera smanjenja mirisa se treba isplanirati i uvesti interdisciplinarnom suradnjom investitora (grad Split), izvođača radova, inspekcije zaštite okoliša (nadležna za zrak) i Zavoda za javno zdravstvo. Problemi vezani za sanaciju se mogu riješiti, a sanacija je nužna jer u slučaju da se ne provede, stanovništvu prijete opasnosti i rizici onečišćenja podzemnih voda, vodotokova i mora, te dugotrajna izloženost odlagališnim plinovima i riziku od eksplozija i požara.
