Rast mirovina jedna je od središnjih društvenih i političkih tema u Hrvatskoj, osobito u kontekstu snažnih inflacijskih pritisaka posljednjih godina. Iako najnoviji podaci pokazuju da će prosječna mirovina do kraja 2025. godine premašiti 700 eura, Hrvatska i dalje ostaje pri dnu europske ljestvice kada je riječ o visini mirovinskih primanja.
Hrvatska: Daleko ispod europskog prosjeka
Prema podacima iznesenima krajem kolovoza 2025., prosječna mirovina za oko 941.500 umirovljenika u Hrvatskoj u srpnju je iznosila oko 600 eura. Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić potvrdio je da je ukupna prosječna mirovina prije rujanskog usklađivanja iznosila 648 eura, a nakon povećanja od gotovo 6,5 posto narasla je na približno 690 eura.
Uz uvedeni godišnji dodatak na mirovinu, koji će se isplatiti u prosincu, očekuje se da će prosječna mirovina do kraja godine prvi put premašiti granicu od 700 eura.
Važno je pritom naglasiti da oko 60 posto hrvatskih umirovljenika prima mirovinu nižu od prosjeka, što znači da rast, iako jednak za sve u postotnom smislu, ne uklanja duboke razlike unutar samog sustava.
Kako Hrvatska stoji u europskom kontekstu?
Prema najnovijim dostupnim europskim podacima za 2023. godinu, koje je objavio Eurostat, prosječna bruto godišnja starosna mirovina u Europskoj uniji iznosila je 17.321 euro, odnosno oko 1.443 eura mjesečno.
U tom kontekstu Hrvatska se nalazi među zemljama s najnižim mirovinama u Europi. Prosječna godišnja mirovina u Hrvatskoj bila je ispod 8.000 eura, uz Bugarsku, Rumunjsku, Slovačku, Litvu, Mađarsku i Latviju te nekoliko zemalja jugoistočne Europe izvan EU-a. Usporedbe radi, najviša prosječna mirovina u Europi, zabilježena na Islandu, prelazi 38.000 eura godišnje, dok Luksemburg u EU-u doseže više od 34.000 eura.
Usklađivanje
Ministar Piletić ističe da se hrvatske mirovine usklađuju prema modelu koji 85 posto prati rast plaća, a 15 posto inflaciju. Takav sustav, prema ocjenama Ministarstva, svrstava Hrvatsku među pet zemalja EU-a s najpovoljnijim modelima usklađivanja mirovina.
„Nominalne mirovine u ovom mandatu Vlade porasle su za više od 93 posto, dok su cijene rasle 35,1 posto, što znači realni rast mirovina veći od 43 posto“, naglasio je Piletić, dodajući da je posljednje usklađivanje dodatno potaknuto snažnim rastom plaća i relativno niskom inflacijom.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, HZMO, krajem kolovoza 2025. donio je odluku o aktualnoj vrijednosti mirovine od 14,45 eura od 1. srpnja 2025., što predstavlja povećanje od 6,48 posto i jednu od najvećih stopa usklađivanja od 1999. godine.
Kupovna moć - ispodprosjčena
Europske usporedbe pokazuju da se razlike među državama smanjuju kada se mirovine promatraju kroz standard kupovne moći (PPS), no ni tada Hrvatska ne izlazi iz donjeg dijela ljestvice. Prema analizi OECD-a, u mnogim državama srednje i istočne Europe dodatne pogodnosti, poput subvencioniranog zdravstva i prijevoza, djelomično povećavaju stvarnu vrijednost mirovina.
Ipak, ključni problem ostaje nizak omjer mirovine u odnosu na plaću pred kraj radnog vijeka. Hrvatska se i dalje nalazi pri samom dnu EU-a po tom pokazatelju, što otežava održavanje životnog standarda nakon odlaska u mirovinu.
Prelazak prosječne mirovine iznad 700 eura simboličan je i politički važan trenutak, ali ne mijenja temeljnu činjenicu: hrvatski umirovljenici i dalje su među najslabije plaćenima u Europskoj uniji. Iako su pomaci vidljivi, europske usporedbe jasno pokazuju da je put do mirovina koje osiguravaju dostojan život još dug – osobito za većinu onih koji danas primaju iznose znatno ispod prosjeka.





