Premda nisu pouzdane kao kratkoročne prognoze - i dugoročne prognoze privlače pozornost mnogih. Ove godine posebno zbog stanja s energentima. Budući da se prošlih dana o istoj vijesti - prognozi za zimu 2022/2023., koju je objavio Copernicus - program EU za promatranje Zemlje - pisalo na različite načine, gdjekad čak i suprotne, za emisiju "Klimatski izazov" Prvog programa Hrvatskog radija stručni komentar pripremio je Krunoslav Mikec, dipl. ing. iz Sektora za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a - jedan od trenutačno najboljih hrvatskih poznavatelja podataka koji se mogu ili ne mogu interpretirati kao dugoročna vremenska prognoza te stručnjak koji dugoročne vremenske prognoze za područje Hrvatske priprema već više od 10 godina, javlja HTV.
Zima barem malo toplija nego što je uobičajeno
Krunoslav Mikec, dipl. ing.: "Blage i relativno tople zime postale su kod nas normalne zadnjih nekoliko godina. Naime, posljednja zima koja je bila prosječno hladna u većini krajeva Hrvatske bila je ona na prijelazu od 2016. na 2017. godinu, kada je hladnoću tijekom sezone donio siječanj, koji je bio čak i zamjetno hladniji nego što je uobičajeno. Dakle, ako se prognozira samo po iskustvu, odnosno prema perzistenciji i toplini koja gotovo iz mjeseca u mjesec potvrđuje da smo u razdoblju globalnog zatopljenja - očekivati hladnu, a posebno vrlo hladnu zimu ne bi bilo logično."
Siječanj snježni mjesec?!
"I prognostički su modeli za dugoročne prognoze kod nas na tom tragu. Naime, prema najnovijim dostupnim dugoročnim prognozama u Hrvatskoj velika je vjerojatnost da će zima biti barem malo toplija od prosjeka. Uz iznadprosječnu toplinu koja je izgledna u cjelini za tromjesečno razdoblje od početka prosinca 2022. do kraja veljače 2023. godine, za očekivati je i povremena kraća hladnija razdoblja. Ako se gleda svaki zimski mjesec posebno, u prosincu i u veljači povećana je vjerojatnost za srednju mjesečnu temperaturu zraka višu od prosječne, a u siječnju postoji signal za srednju mjesečnu temperaturu najviše oko prosjeka ili čak nižu od prosjeka, barem u kopnenim područjima. Uz to, količina oborine mogla bi u prosincu biti veća od prosječne, odnosno mjesec bi mogao biti kišovitiji nego što je uobičajeno na Jadranu i u područjima uz Jadran. Veća količina oborine od klimatoloških srednjih vrijednosti moguća je i u siječnju i to u većini predjela. Stoga bi, ako se ostvari prognoza prosječno toplog, tj. preciznije rečeno hladnog siječnja, uz veću količinu oborine od prosjeka, prvi mjesec u 2023. godini mogao biti snježni mjesec, barem u kontinentalnim predjelima, i to posebice u gorskoj Hrvatskoj. No, pouzdanost ovakve prognoze nije velika."
O Copernicus programu EU za promatranje Zemlje
"U sjeni energetske krize i uvođenja štednje energenata - o hladnoći se za ovu zimu priča posljednjih dana u gotovo cijeloj Europi jer je iz Copernicus programa Europske unije za promatranje Zemlje, točnije iz njegove klimatološke službe, stigla najava mogućnosti jačeg zahladnjenja u predbožićno vrijeme. Predviđanje zahladnjenja temelji se na podacima Europskog centra za srednjoročne prognoze vremene (ECMWF). Prema tom modelu postoji vjerojatnost za slabljenje polarnog vrtloga u kojem, inače, u snažnoj zonalnoj struji kruži hladan zrak u polarnom području. U takvim okolnostima, uslijed slabljenja vrtloga, uspostavlja se strujanje s jače izraženom meridionalnom komponentom, odnosno hladni, polarni zrak sa sjevera prodire i u južnije predjele - krajeve u umjerenim geografskim širinama, donoseći zamjetno zahladnjenje. Zahladnjenje može potrajati od nekoliko dana do nekoliko tjedana, posebice ako se dogodi i tzv. "Blocking" situacija koja može stacionirati nad Europom dulje vrijeme. Prema spomenutom modelu, takva situacija je moguća tijekom prosinca."
Dugoročne prognoze i dalje nisu odveć pouzdane
"Pritom treba opet imati na umu da prognostički modeli za dulji vremenski rok nisu odveć pouzdani te da je vjerojatnost za ovakav ishod mala ili najviše umjerena. S druge strane, ako se ovo i dogodi, zahladnjenje ne mora zahvatiti cijeli kontinent nego samo njegov jedan dio, što je bio slučaj i u nekim prošlim godinama - i za hladnoću u zimskim mjesecima, i za vrućinu u ljetnim. Tako, na primjer, veći dio Europe može imati izraženu hladnoću zimi ili val vrućine ljeti koji se kod nas ne osjeti u punom intenzitetu. Koji bi geografski dio Europe mogao biti zahvaćen takvim događajem koji se prognozira za prosinac, iz današnje perspektive nije moguće precizno odrediti. Isto tako, prema nekim drugim prognostičkim modelima dostupnim unutar Copernicus klimatološke službe, pa i drugdje, ovakav razvoj situacije ima manju vjerojatnost u prosincu, a nešto veću primjerice na samom kraju ove i na početku sljedeće godine ili čak u veljači, odnosno potkraj zime.
Dakle, hladnijeg razdoblja unutar zimskih mjeseci može biti, mogućnost za to svakako postoji, no nije naodmet još jednom ponoviti - prognostički modeli pokazuju kako bi zima u Hrvatskoj mogla biti barem malo toplija nego što je uobičajeno, što podsjeća na prošlih nekoliko zima u kojima nije bilo izražene hladnoće. A obavezno treba podsjetiti i na nepouzdanost ovakvih vrsta prognoza zbog raznih čimbenika u sustavu atmosfere, oceana, tla, odnosno cjelokupnog Zemljinog sustava.", pripremio je za "Klimatski izazov" Prvog programa Hrvatskog radija Krunoslav Mikec, dipl. ing. iz DHMZ-a.
Još neke zanimljivosti vezane za sljedeću zimu, kao i razgovor s dr. sc. Jelenom Puđak, znanstvenom suradnicom Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i jednom od začetnica hrvatske sociologije klimatskim promjenama mogu se poslušati u internetskoj slušaonici Hrvatskog radija, a u ilustracijama u privitku vidljive su neki izračuni sezonske prognoze ECMWF-a - Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze, čija je i Hrvatska punopravna zemlja članica.
