Na današnji dan od 1787. godine preminuo je Ruđer Bošković
Na današnji dan, 13. veljače 1787. godine, u Milanu je preminuo jedan od najsvestranijih znanstvenika hrvatske povijesti Ruđer Josip Bošković. Ovaj Dubrovčanin, rođen 18. svibnja 1711. godine, bio je istaknuti matematičar, astronom, geodet, fizičar, filozof, pjesnik i diplomat. Njegov rad ostavio je dubok trag u znanstvenom svijetu, a njegovi doprinosi brojnim znanstvenim područjima smjestili su ga među pionire moderne fizike.
Bošković je svoje školovanje započeo u Dubrovniku, a zatim nastavio u Rimu, gdje je studirao retoriku, filozofiju i teologiju u isusovačkom zavodu Collegium Romanum. Već tijekom studija počeo je predavati matematiku, a kasnije je preuzeo katedru matematike, što je obnašao do 1760. godine. Unatoč tome što nije ostao zapamćen po pojedinačnom epohalnom otkriću, Boškovićeve teorije i ideje postavile su temelje za buduća znanstvena otkrića.
Tijekom svoje znanstvene karijere djelovao je u mnogim europskim gradovima, poput Rima, Milana, Pariza, Londona, Beča i Sankt Peterburga. Njegova metoda rješavanja statike u graditeljstvu korištena je pri restauraciji i izgradnji značajnih sakralnih i kulturnih objekata, uključujući crkvu sv. Petra u Rimu i katedralu u Milanu. Njegovo najpoznatije djelo, "Teorija prirodne filozofije svedena na jedan jedini zakon sila koje postoje u prirodi" (1758.), jedno je od prvih znanstvenih djela koje postavlja osnove moderne fizike.
Boškovićev znanstveni doprinos obuhvaća i geofiziku, gdje je istraživao polarnu svjetlost, plimu i oseku te oblik Zemlje. Bio je prvi znanstvenik koji je tvrdio da Zemlja nema savršeno sferičan oblik, već nepravilan i promjenjiv kroz vrijeme, što je kasnije potvrđeno. Također, njegova teorija izostazije, koja opisuje ravnotežu Zemljine kore, preteča je suvremenih geoloških istraživanja.
Osim prirodnih znanosti, bavio se i književnošću te je napisao nekoliko djela posvećenih uglednim suvremenicima, uključujući papu Benedikta XIV. i francuskog kralja Luja XVI. Njegova sestra Anica prevela je njegovo djelo "Virgo sine labe concepta" na hrvatski pod nazivom "Djevica bez grijeha začeta".
Nakon ukinuća isusovačkog reda 1773. godine, Bošković je prihvatio francusko državljanstvo i u Parizu upravljao zavodom za optiku Francuske ratne mornarice. Svojim radom pridonio je razvoju astronomije i optike, a njegovi instrumenti korišteni su u raznim znanstvenim istraživanjima.
Cijelog života ostao je povezan s rodnim Dubrovnikom, za koji je obavljao diplomatske poslove. Bio je član devet akademija, uključujući one u Bologni, Parizu, Sankt Peterburgu i Londonu. Pokopan je u Milanu, u crkvi Santa Maria Podone. Danas ga, kao istaknutog znanstvenika, slave tri države - Hrvatska, Italija i Srbija - priznajući njegov neizmjerni doprinos svjetskoj znanosti.
