Slavni borbeni pilot Ivan Selak bez dlake na jeziku za RTL komentira pad bespilotne letjelice u Zagrebu: "Ovo je smiješno, bespilotna letjelica prošla je 900 kilometara NATO prostora i nitko nije reagirao!"
Podsjetimo, u Zagrebu je sinoć pala bespilotna letjelica na područje u neposrednoj blizini Studentskog doma Stjepan Radić, iza sebe ostavila je golem krater, porazbijane aute, a otvorila su se i dva padobrana koja su pala na obližnje područje.
Borbeni pilot Ivan Selak kaže da prema slikama padobrana, vjerojatno jest riječ o ukrajinskoj bespilotnoj letjelici Tu-141, ali da se to ne zna dok nema službene potvrde.
"To je mašina, nije mala stvar, morala je preletjeti najmanje 80 kilometara našeg prostora, i preko Mađarske barem 750 metara, sve zajedno možda i do 900 kilometara. Pretpostavljam da se radi o bespilotnoj letjelici Tu-141, vidio sam slike padobrana koji su karakteristični upravo za tu letjelicu. To nije mala letjelica, ona je dugačka kao avioni MiG ili F16, dugačka je oko 14, metara, ali je uska i prilično brza. Ima brzinu lovačkog aviona, apsolutno je vidljiva u zraku jer njena tehnologija nije ista kao današnje letjelice. Ona je morala biti detektirana i praćena", kaže Selak.
Prema njegovu mišljenju, ako se zaista potvrdi da se radilo o ukrajinskoj bespilotnoj letjelici, onda je ona do nas "zalutala".
Špijunska letjelica?
"Vjerojatno je dolutala. Letjelica ovog tipa može se pretprogramirati, ranije pohraniti (podaci o njenom cilju op-a), onda ona odleti, izvrši svoju zadaću i vrati se. Ona na sebi ima osmatračku opremu, špijunsku. Nije to ratna letjelica. Na sebi ima opremu za prisluškivanje, fotografiranje, snimanje. Kad napravi posao, vrati se natrag. Na sebi ima sustav navođenja, ili je vi navodite ili se sama navodi. No sustav može otkazati i ona potom leti sve dok ne izgubi gorivo. Čini se kako se to i dogodilo jer prema slikama s mjesta pada vidi se da nije gorjelo. Da je imala još goriva, to bi bio gorjelo. Ovdje toga nema i vjerojatno je ostala mala količina goriva zbog kojeg se osjetio karakteristični miris", kaže za RTL.
Ponovio je, ako se potvrdi da se radi o ukrajinskom tipu bespilotne letjelice, onda ona nije borbena, nego špijunska.
Na pitanje, treba li nas uznemiriti to da je takva letjelica došla iz smjera Ukrajine moguće preko Mađarske sve do Hrvatske, kaže da 'da', ali još više da je to za njega smiješno.
"To je problem zaštite NATO prostora, naravno da je to i naš problem, ali prvo NATO-a jer je neidentificirana letjelica prešla NATO prostor od 900 kilometara, a da nitko nije reagirao. Pala je na glavni grad! Postavlja se pitanje: Ljudi što radite? Pratite, vidite, dižite avione, reagirajte, imate neidentificiranu letjelicu koja, k tome, brzo leti", kaže Selak.
Nastavlja u istom tonu: "Ne da su sustavi zakazali, ovo je smiješno... Letjelica koja je pala u svom krajnjem dometu i to baš na glavni grad? Hvala Bogu da nije pala na studentski dom, ovo je strašno."
Kaže, ako je to zaista spomenuta letjelica, onda ona ima oko 5-6 tona.
"Nije to mala sitna i nevidljiva letjelica. NATO bi trebao provoditi pojačani nadzor. Nije mir i da se ne puca pa da možemo reći da je netko zaspao. Ovo se provuklo NATO-u. Sinoć nisam vjerovao kad sam vidio da je pala, danas mi je smiješno da se to dogodilo."
Pitali smo kako funkcionira sustav koji bi trebao detektirati ovakve letjelice i kaže da se sve što se zabilježi, šalje u zapovjedno mjesto NATO-a koje pokriva naše područje.
'Centrala NATO-a reagira'
"Naši operativci vide, ali o svemu odlučuju u zapovjednom mjestu NATO-a. Oni odlučuju hoće li se dizati avioni određene zemlje i aktiviraju protuzračnu obranu", pojašnjava naš sugovornik.
Nastavlja da Mađari imaju "deklarirane avione koji bi mogli oboriti ovakvu letjelicu".
"Naš ministar kaže da naši MiG-ovi za to nisu sposobni. Ja za to ne znam", komentira Selak.
Potvrđuje da Hrvatskoj apsolutno trebaju novi avioni i u razgovoru ponavlja još jednom:
"Ovo je sramota kompletne NATO kontrole zaštite zračnog prostora. Ne znamo što je palo, ali nešto jest palo i to s neba, samo od sebe. Ako se radi o ukrajinskoj letjelici, onda je ona dosegla svoj krajnji domet."
Dodaje da je ona morala letjeti na visokim visinama jer je Zagreb krajnja točka takvih letjelica ako idu iz smjera Ukrajine. Da je letjela na nižoj visini, gdje je zrak gušći, njen domet bio bi kraći. Selak pretpostavlja da je njena visina bila između 4000 i 5000 metara.
