U hrvatske osnovne i srednje škole ove je školske godine upisano ukupno 450.811 učenika, novi su podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja.
To je oko 2500 učenika manje nego u prethodnoj školskoj godini koja je završila u lipnju. U proteklih 10 godina – od školske godine 13/14. do školske godine 23/24. – ostali smo bez čak 58.400 učenika. Danas ih, dakle, imamo 12 posto manje.
Za razliku od učenika, broj zaposlenih u školstvu iz godine u godinu raste, i to po većoj stopi od one po kojoj broj učenika pada. To se zove hrvatski apsurd: sve je manje stanovnika, pacijenata, učenika, ali i sve više prosvjetara, medicinara, političara, piše portal Danica.
Tako je u novoj školskoj 2023/24. godini ukupan broj zaposlenih u školstvu oko 68.200, što je gotovo 600 više nego lani. U usporedbi sa stanjem prije 10 godina, imamo čak 10.200 prosvjetara i drugog školskog osoblja više nego danas! Odnosno, čak 18 posto više nego 2013/14.
Zato i ne čudi da je Hrvatska u skupini zemalja Europske unije s najnepovoljnijim omjerom zaposlenih prosvjetara i upisanih učenika.
Prema podacima Eurostata, predlani je Hrvatska imala jednog prosvjetara na 9 upisanih učenika i studenata. Od nas su bili gori samo Malta s 8,7 i Grčka s 8,2 učenika i studenta na svakog nastavnika.
Na vrhu te statističke ljestvice je Nizozemska u kojoj na svakog prosvjetara dolazi 16,4 učenika, a slijede Francuska (14,9) i Slovačka (14,3). Prosjek Europske unije je 12,1 učenik i student na jednog učitelja ili profesora.
Usput valja napomenuti i kako je hrvatsko školstvo i visoko obrazovanje prema svim kriterijima uspješnosti među najgorima u Europskoj uniji. Nešto tu debelo ne štima, ali ne možemo se oteti dojmu kako to nikoga u Hrvatskoj previše ne uzbuđuje.
