Crne plombe, odnosno zubni amalgam, uskoro bi mogle postati stvar prošlosti. Naime, prema uredbi Europske unije koju je usvojio Hrvatski sabor, njihova će se uporaba postupno ukinuti, a od 1. srpnja 2026. godine ugradnja amalgamskih ispuna bit će dopuštena samo u iznimnim slučajevima kada doktor dentalne medicine procijeni da su nužne zbog specifičnih zdravstvenih okolnosti pacijenta.
Iako je zabrana formalno stupila na snagu početkom 2025., predviđeno je prijelazno razdoblje kako bi se ublažile moguće socioekonomske posljedice, osobito za pacijente slabijeg imovinskog statusa. Nakon isteka tog roka zabranit će se i uvoz te proizvodnja amalgama, čime se dodatno potvrđuje smjer europske zdravstvene i okolišne politike.
Dentalna struka već godinama postupno smanjuje uporabu ovog materijala. Djeci, trudnicama i dojiljama kompozitni ispuni ugrađuju se još od 2018., dok se amalgam danas sve rjeđe koristi i u ordinacijama koje su dio javnog sustava. Prema podacima HZZO-a, u prvih jedanaest mjeseci 2025. napravljeno je 2525 amalgamskih ispuna, što upućuje na trend njegova postupnog nestajanja iz prakse.
Koji materijal stiže?
Koji će materijali u potpunosti zamijeniti amalgam još je predmet dogovora Ministarstva zdravstva, Hrvatske komore dentalne medicine i HZZO-a, no procjenjuje se da bi nove ispune zdravstveni sustav mogle stajati između 10 i 12 milijuna eura godišnje, uz nastojanje da građani ne snose dodatne troškove. Kao jedno od mogućih rješenja spominju se ispuni bez žive, poput stakleno-ionomernih materijala.
Važno je pritom naglasiti da se prestanak korištenja amalgama primarno povezuje sa zaštitom okoliša, a ne s izravnom ugrozom zdravlja građana. Europska unija želi do 2030. u potpunosti eliminirati uporabu žive te postati prva ekonomija bez tog toksičnog metala, koji može štetno djelovati na živčani, imunološki i reproduktivni sustav. Dentalni amalgam smatra se jednim od najvećih preostalih izvora upotrebe žive u Europi, a procjene govore da se oko 40 tona te tvari godišnje odlaže u okoliš upravo kroz stomatološke zahvate.
Uoči velikih promjena koje čekaju pacijente i stomatološku praksu, nameće se niz pitanja – koliko su crne plombe doista sigurne, zašto se od njih odustaje i kakve će alternative biti dostupne.
Mnogi imaju crne plombe godinama i stomatolozi kažu - ne treba ih uopće vaditi
Crne plombe godinama, čak i desetljećima, imaju mnogi građani Hrvatske. Onima koji ih se žele riješiti zbog estetskih razloga, stomatolozi savjetuju da to ipak ne rade, budući da crnim plombama, narodski rečeno, nema smrti.
Doktor Dario Bojčić, jedan od najpozantijih stomatologa u Splitu, kaže da brojka crnih plombi i nije velika kako se misli.
Bojčić navodi da su ih stomatolozi i do sada izbjegavali zbog toga što je njihovo postavljanje bilo mehaničko, odnosno zahtjevalo je uklanjanje tkiva, dok se bijele plombe vežu svjetlom. No, nema govora o štetnosti žive u amalganu. Veći problem s crnim plombama, kaže Bojčić, je taj što se treba ukloniti zdravo tkivo da bi se takva plomba stavila.
"Takozvane crne plombe su trajnije, dok su one bijele osjetljvije", objašnjava Bojčić.
Drugi stomatolozi s kojima smo razgovarali kažu nam i da se karijes puno lakše primijeti kada pacijent ima crnu plombu umjesto bijele. Promjene poput karijesa se lakše vide na amalganu, dok bijela plomba sakriva probleme dok oni doslovno ne zabole.
Kako u zubima može stajati nešto štetno za okoliš?
Mnogima ovih dana nakon što je vijest o zabrani plombi izašla u javnost nije jasno kako je nešto što stoji u ustima sigurno za zdravlje, a ne bi bilo sigurno za okoliš kada bi se bacilo u kanalizaciju.
"Amalgamska plomba u ustima je stabilna jer su metali u njoj međusobno vezani, pa sama po sebi ne predstavlja opasnost. Veći problem može biti njezino nepotrebno vađenje, kada se materijal mehanički razgrađuje", objasnio nam je Bojčić.
Stomatolozi navode da pacijenti, pogotovo žene, nakon mjenjanja amalgamskih plombi iz estetskih razloga često osjećaju preosjetljivost zuba.
"Ukoliko nećete baš ići na Voice Hrvatska, nema potrebe da ih dirate", kaže nam doktor Bojčić.
