Europski parlament je potvrdio svoj stav za pregovore o novom višegodišnjem proračunu Europske unije za razdoblje 2028. – 2034. Traži gotovo 200 milijardi eura više ulaganja u poljoprivredu i koheziju, odnosno 10 posto više u odnosu na prijedlog Komisije. Stav Europskog parlament je jasan, ako želimo sigurniju, jaču i konkurentniju Europu, moramo ulagati u ono što je temelj njezina razvoja!
Podsjetimo, prijedlog Komisije je bio spajanje sredstava u jedan veliki megafond, čime bi poljoprivreda i kohezija izgubile težinu i sigurnost dugoročnog financiranja, što bi bio udar na OPG-ovce, gradove, općine i regije.
”Za poljoprivredu smo tražili više od 139 milijardi eura dodatnih sredstava, što uključuje veće potpore poljoprivrednicima i snažnija ulaganja u ruralna područja jer bez prehrambene sigurnosti nema govora o globalnoj sigurnosti. Za kohezijsku politiku tražimo gotovo 79 milijardi eura više kako bismo nastavili ulagati u razvoj gradova, općina i regija te smanjivanje razlika među državama članicama. Iz kohezije se financiraju naše ceste, programi stanovanja, vodna infrastruktura i mnogi drugi temeljni prioriteti”, rekao je zastupnik Marko Vešligaj.
Snažniji proračun znači snažniju Europu, otpornu na izazove s kojima se suočavamo. A jedan od izazova za poljoprivredu je rat na Bliskom istoku i rast cijena gnojiva o čemu je danas zastupnik Vešligaj govorio na plenarnoj sjednici Europskog parlamentu:
”Posljedice ovog rata su višestruke, ali jedna od skupina koja ih najviše osjeća su poljoprivrednici. Cijena gnojiva, jednog od ključnih inputa u poljoprivredi, je eksplodirala, a posebno su pogođena naša mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva i proizvođači trajnih nasada poput maslinara i vinogradara. Europa je ovisna o uvoznom gnojivu, a rast cijena gnojiva dovodi do rasta cijene ukupne proizvodnje, time posljedično i skuplje hrane. Međutim, naši poljoprivrednici ne žele dizati cijene svojih proizvoda. Upravo zato traže potporu Europske unije kako bi mogli nastaviti proizvoditi zdravu i domaću hranu po cijenama koje su priuštive za naše građane. Ali, da bi to bilo moguće, potrebno je osigurati direktne financijske mjere za gnojiva, poticati domaću proizvodnju gnojiva, ali i stati na kraj trgovinskim sporazumima i uvozu koji pod izgovorom „otvaranja tržišta“ dodatno štete našim poljoprivrednicima. Ovo je pitanje sigurnosti hrane bez koje nema govora o globalnoj sigurnosti. EU mora djelovati odmah i pozdravljam najave povjerenika Hansena o paketu za gnojiva. Moramo stabilizirati tržište, osigurati dostupnost gnojiva i smanjiti ovisnost o uvozu,” naglasio je u svom govoru zastupnik Vešligaj, jedini hrvatski član u Odboru za poljoprivredu EP-a.
Očekuje se da će Europska komisija 19. svibnja predstaviti akcijski plan za gnojiva, s prijedlozima za smanjenje ovisnosti o uvozu, jačanje domaće proizvodnje i dekarbonizaciju sektora. Vešligaj je već ranije pozvao i Vladu RH na uvođenje ciljanog programa državne potpore za kupnju gnojiva, kojim bi se osiguralo subvencioniranje po jedinici površine ili prema količini, uz jasno definirane uvjete koji jamče da sredstva služe stabilizaciji proizvodnje.
