Dok se na razini Europske unije nastavlja pad cijena poljoprivrednih proizvoda, Hrvatska se svrstala među rijetke države članice koje bilježe značajan rast. Prema najnovijim podacima Eurostata, prosječne cijene poljoprivrednih proizvoda u EU u prvom su tromjesečju 2026. godine pale za 2,9 posto na godišnjoj razini, dok su troškovi većine proizvodnih inputa ostali gotovo nepromijenjeni.
Istodobno, Hrvatska je zabilježila rast cijena od 8,5 posto, čime se našla odmah iza Malte među zemljama s najvećim povećanjem. Zašto je cijena poljoprivrednih proizvoda na tako visokoj razini u Hrvatskoj te kakve posljedice ti trendovi imaju za proizvođače i tržište hrane pojasnio je za Net.hr ekonomski stručnjak Damir Novotny.
"Nisam siguran da je to tako", rekao je ekonomski stručnjak na samom početku razgovora odgovarajući na pitanje zašto su cijene u Hrvatskoj u takvom porastu. Upravo suprotno, smatra stručnjak.
Cijene će biti niske?
"Proizvođači pšenice se žale i još se ne znaju cijene. Međutim, žale se jer su informacije od otkupljivača - da će cijene biti niske. Ne znam otkud je ta informacija da su cijene visoke. Žetva još nije počela", rekao je.
Novotny je pojasnio da se cijene formiraju kroz dva kriterija: vlažnosti u zrnu i kvaliteti. Pravilnik o pšenici kaže da je prva klasa ona klasa pšenice koja ima više od 14 posto proteina. Taj protein važan je u pekarskoj industriji. Ako je niža razina proteina onda je cijena niža. Međutim, samo desetak posto proizvodi se u toj najvišoj klasi. Ostatak se koristi za stočnu hranu i cijena je puno niža.
"Vrlo je neizvjesno kako će se cijene formirati. Na primjer, može se dogoditi da kiša pada narednih deset dana i da bude puno vlage u pšenici. Onda se ona mora osušiti pa se cijena formira na nižoj razini zbog potrebe sušenja pšenice. Dolaze informacije iz poljoprivrednog sektora da bi urod mogao biti natprosječan, a to znači da ce biti viška i to ove niže kvalitete. To znači da bi otkupljivači mogli formirati cijenu na nižoj razini nego lani", objasnio je.
Iako stručnjak kaže da se ne očekuju visoke cijene u narednim mjesecima, pojasnio je da su podaci iz prvog tromjesečja ove godine pitanje sezonalnosti. Cijene pšenice su najniže u žetvi, a potom ta cijena raste.
Zakon ponude i potražnje
"Dakle, postoji rast cijena svih poljoprivrednih proizvoda jer ih morate skladištiti. Sezonalnost ovisi o sezonskoj potražnji za pšenicom, kukuruzom ili sojom, dakle tim osnovnim ratarskim kulturama. U nekim slučajevima se pšenica lošije kvalitete izveze nakon žetve, najčešće u Italiju, onda nema dovoljno na tržištu u Hrvatskoj, a pšenica je jeftina roba i ne možete ju transportirati iz Poljske. To je preskupo. Po kilogramu je to između 22 i 25 centi. To se jednostavno ne isplati transportirati", rekao je pa dodao da se onda isprazne silosi. Međutim, svinje opet treba nahraniti pa dođe do manjka. U ekonomiji se to naziva - svinjski ciklus. Odnosno u jednoj godini ima viška pšenice, u drugoj manjka.
"Kada ima manjka, podigne se cijena, pa onda svi onda siju pšenicu. Ove godine će biti previše pa će pasti cijena pa će sljedeće godine sijati nešto drugo. Dakle, to je jako nepredvidljivo i jako volatilno, a ovisi o ponudi i potražnji na lokalnom tržištu", rekao je i pojasnio da se pšenica niže kvalitete uglavnom koristi za svinje. Ako jedne godine nema dovoljno svinja tada se događa pad cijena pšenice. Ne znaju što bi s pšenicom jer kad dođe nova žetva treba isprazniti silose. A onda kad žetva prođe, onda se formiraju cijene tijekom žetve koje ovise o količini. Pšenicu se smješta u silose i suši. Kako se približava zima tako cijena raste. Na kraju je ukratko pojasnio trenutačnu visoku cijenu:
"Ona je rezultat povećane potražnje za prošlogodišnjom pšenicom", rekao je. Ne samo da cijena neće biti visoka već će ratari biti nezadovoljni.
"Bit će veće količine koje će oni proizvesti, ali će cijena biti niža. U ovom području ratarske proizvodnje zakon ponude i potražnje djeluje vrlo dobro", zaključio je Damir Novotny za net.hr.
