U kojoj je Hrvatska trenutno fazi po pitanju uvođenja eura i što nam slijedi, koje su očekivane prednosti a koji nedostatci uvođenja eura moglo se danas saznati u HGK – Županijskoj komori Split iz izlaganja viceguvernera Hrvatske narodne banke Michaela Faulenda.
Predstavljanje uvođenja eura kao službene valute u RH organizirali su HGK u Splitu i HNBupravo s ciljem boljeg informiranje poslovne zajednice o koracima koji su pred nama.
''Nama u Hrvatskoj gospodarskoj komori, kao krovnoj kući hrvatskog gospodarstva, cilj je informirati i upoznati naše članice s bitnim aktualnostima i pitanjima od važnosti za njihovo poslovanje i općenito hrvatsko gospodarstvo. Stoga smo i ovaj skup organizirali u suradnji s HNB-om s namjerom da ponudimo što više stručnih informacija i damo uvid u ovako važno pitanje kao što je uvođenje nove valute'' rekao je predsjednik HGK - Županijske komore Split Joze Tomaš.
Kada govorimo o učincima uvođenja eura na gospodarstvo, Tomaš je naglasio da se temeljem iskustava drugih zemalja može zaključiti da već sama prilagodba kriterijima za uvođenje eura donosi koristi za gospodarstvo na unutarnjem planu, ali i bolju poziciju iz perspektive međunarodnih institucija. Učinak na poduzetnike i njihovo poslovanje trebao bi biti pozitivan, prvenstveno kroz uklanjanje valutnog rizika, jeftinije izvore financiranja, rast vanjske trgovine i smanjene troškove konverzije valuta, naveo je Tomaš.
Viceguverner Faulend je dao detaljan uvid u trenutnu situaciju u kojoj se Hrvatska nalazi, koristi i troškove uvođenja eura u Hrvatskoj, ekonomsku politiku nakon uvođenja eura i ulogu koju ćeHNB tada imati, kao i u javnu percepciju vezano za uvođenje eura.
U srpnju ove godine ministar financija i guverner Hrvatske narodne banke uputili su nadležnim tijelima Europske unije pismo namjere za ulazak u tečajni mehanizam ERM II, čime je napravljen važan korak u smjeru uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj. ''Sada smo u fazi nadomak ulaska u tečajni mehanizam ERM II, u koji bismo mogli ući u ljeto iduće godine. Ako se to ostvari, u tom mehanizmu moramo provesti minimalno dvije godine, stoga bi teoretski euro najprije bilo moguće uvesti 2023. godine'', rekao je viceguverner Faulend.
Hrvatska ekonomija je već sada visoko eurizirana ekonomija, a formalno uvođenje eura će biti dodatni poticaj za hrvatsko gospodarstvo jer će se troškovi gospodarstvu i građanima smanjiti, smatra viceguverner. ''Više neće biti valutnog rizika, kamatne stope će biti manje, neće biti transakcijskih troškova, te što je posebno važno koristi koje će euro donijeti hrvatskom gospodarstvu će biti trajnog karaktera za razliku od nekih eventualnih troškova koji će biti privremeni i puno manji po opsegu'', istaknuo je Faulend.
Kolika će biti ušteda za gospodarstvenike, prvenstveno izvoznike, kada ne bude potrebe zamjene iz valute u valutu dovoljno govori podatak da se 60% naše vanjskotrgovinske razmjene odvija sa zemljama eurozone, a još 15% sa zemljama EU, što znači da se otprilike 75% hrvatske razmjene odnosi na trgovinu s Europskom unijom.
Ulaskom u eurozonu, i HNB će biti u povoljnijoj ulozi nego sada, jer će guverner HNB-a biti u Upravnom vijeću Europske središnje banke, koje donosi odluke o kamatnim stopama, a na tu monetarnu politiku danas nemamo utjecaj.
Da je uvođenje eura pitanje koje itekako izaziva interes, svjedočila su brojna pitanja nazočnih kao i predstavnika medija, a kretala su se od bojazni da hrvatsko gospodarstvo nije dovoljno jako za tu tranziciju do pitanja rasta cijena odnosno zaokruživanja cijena na više.
Prema riječima viceguvernera, već je u drugom krugu zemalja koje su uvodile euro rast cijena zbog zaokruživanja bio daleko manji nego u prvom, iako ni tada nije bio puno veći, te je iznosio oko 0,2%. Drugi krug je uveo nešto što će koristiti i Hrvatska, a to je dvojno iskazivanje cijena šest mjeseci prije i šest mjeseci nakon uvođenja eura. Tako će se hrvatskim građanima omogućiti praćenje jesu li cijene korektno zaokružene i olakšati privikavanje. Također se planira i mehanizam tzv. crnih lista, preko kojih će građani moći aktivno istaknuti one koji nisu korektno zaokruživali cijenu, što će im biti negativan marketing.
Vodeći se iskustvima drugih zemalja, Faulend je rekao da se očekuje i da analize pokazuju da bi rast cijena zbog zaokruživanja trebao biti minoran, otprilike 0,2 postotna poena, i kratkoročan te ne bi trebao utjecati na životni standard hrvatskih građana.
