Statistički ured Europske unije Eurostat ovih dana objedinio je niz podataka vezanih uz kvalitetu života u Uniji, a oni pokazuju da građani Hrvatske uglavnom pobolijevaju i umiru češće od prosjeka, čime se potvrđuje općenit stav u javnosti da kod nas postoji puno prostora za poboljšanje kvalitete života. Iako su neke od brojki koje navodi Eurostat stare po dvije ili tri godine, radi se o tipu podataka koji se ne mijenjaju bitno iz godine u godinu, tako da usporedbe i brojke uglavnom daju realnu sliku i za danas, piše tportal.
Već i opći podatak o očekivanom trajanju života pokazuje da nam vlastiti način življenja u prosjeku uskraćuje nekoliko godina u odnosu na neke druge države. Tako podatak za 2015. godinu pokazuje da je očekivano trajanje života muškaraca u Hrvatskoj tada bilo tri i pol godine kraće od prosjeka EU-a. Hrvatskim muškarcima se predviđalo prosječno 74,4 godine života, dok je taj prosjek u EU iznosio 77,9 godina. Na prvi pogled nešto kraći život s domaćim političarima na čelu države možda može izgledati i kao blagoslov, no bez obzira na to, podatak je prije svega indikativan o situaciji u kojoj živimo.
Među članicama EU-a, inače, najdulje očekivano trajanje života imaju muškarci u Švedskoj, u prosjeku 80,4 godine, a društvo im u povlaštenoj grupi onih za koje se očekuje da će živjeti barem 80 godina još čine Španjolci, Talijani i Luksemburžani. Na suprotnoj strani životnog spektra nalaze se Litva i Latvija, čiji muškarci jedini u EU imaju očekivano trajanje života ispod 70 godina, tako da u usporedbi s njima Hrvati mogu biti sasvim zadovoljni.
Otprilike ista situacija važi za žene. Prosjek očekivanog trajanja života u EU bio je 83,3 godine, a u Hrvatskoj 80,5 godina. No za razliku od muškaraca, prosječno trajanje života žena u Hrvatskoj je nešto bliskije onima sa samog dna tablice, odnosno žene u Hrvatskoj u usporedbi s ostalima u Uniji stoje nešto lošije od domaćih muškaraca. Najkraće očekivano trajanje života imaju Bugarke (78,2 godine), Rumunjke (78,7), Mađarice (79) te žiteljice Latvije (79,5) i Litve (79,7). Na vrhu tablice nalaze se Španjolke (85,7) i Francuskinje (85,5 godina).
Među podacima koje navodi Eurostat nalazi se i udio stanovnika starijih od 16 godina koji procjenjuju svoje zdravlje 'dobrim' i 'vrlo dobrim'. Prosječno je to u 2016. godini u EU činilo oko dvije trećine, odnosno 67,6 posto stanovnika. Daleko najviši udio građana koji se osjećaju zdravima ima Irska, u kojoj se tako osjeća njih gotovo 83 posto.
Cijeli tekst pročitajte OVDJE.