Građani Hrvatske iz godine u godinu troše sve više lijekova, a u prosjeku svaki od nas dnevno uzme barem jedan. Najnovije izvješće Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) za 2024. godinu otkriva da su lijekovi za srce i krvožilni sustav i dalje na vrhu liste potrošnje, a u porastu je i potrošnja lijekova za živčani sustav.
Potrošnja u stalnom porastu
Podaci HALMED-a pokazuju da je u 2024. godini na lijekove potrošeno 1,76 milijardi eura, što je za 13,3 posto više nego godinu ranije. Ukupna potrošnja lijekova, mjerena u dozama, porasla je za 6,37 posto u odnosu na 2023. godinu. Dnevno se u Hrvatskoj u prosjeku potroši više od 1.600 doza lijekova na tisuću stanovnika, a trend rasta bilježi se kontinuirano od 2020. godine.
Lijekovi za srce, probavu i živce
Uvjerljivo najviše troše se lijekovi koji djeluju na kardiovaskularni sustav, poput onih za visoki tlak, zatajenje srca, aritmije i povišene masnoće. S gotovo dvostruko manjom potrošnjom slijede ih lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari, što uključuje i lijekove za dijabetes.
Na trećem su mjestu lijekovi koji djeluju na živčani sustav, kao što su analgetici, antidepresivi, anksiolitici i antipsihotici. Četvrtu skupinu po potrošnji čine lijekovi za krv i krvotvorne organe. S druge strane, najmanje se koriste lijekovi za liječenje parazitskih infekcija te oni koji djeluju na kožu.
Najpopularniji lijek - vitamin D
Iako se najviše troše lijekovi za srce, pojedinačno je najkorišteniji lijek u Hrvatskoj u 2024. godini bio kolekalciferol, poznatiji kao vitamin D. Financijski gledano, najviše je novca otišlo na lijekove za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatore, čak 706 milijuna eura.
Ovo je deset najkorištenijih lijekova u Hrvatskoj prema dnevnim dozama na tisuću stanovnika:
- kolekalciferol (vitamin D) - 125,84
- atorvastatin (za kolesterol) - 79,61
- pantoprazol (za želučanu kiselinu) - 66,73
- rosuvastatin (za kolesterol) - 53,32
- acetilsalicilna kiselina (analgetik, Aspirin) - 52,93
- diazepam (za smirenje) - 41,53
- ramipril (za visoki tlak) - 40,05
- furosemid (diuretik) - 37,76
- amlodipin (za visoki tlak) - 34,45
- ibuprofen (protuupalni lijek) - 33,92
Prema podacima HALMED-a, oko 90 posto potrošnje lijekova bilo je na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), a 93 posto ukupne potrošnje činili su lijekovi na recept.
Gdje je "visok šećer", a gdje su "slabi živci"
Izvješće donosi i zanimljive regionalne razlike. Tako je u sedam županija i Gradu Zagrebu zabilježena najveća potrošnja lijekova za kardiovaskularni sustav, dok se u preostalih 13 županija najviše troše lijekovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe.
Gledano po financijskoj potrošnji, u 14 županija građani najviše troše na lijekove za probavni sustav i mijenu tvari, što se kolokvijalno može povezati s problemima poput 'visokog šećera'.
S druge strane, u pet županija - Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Požeško-slavonskoj, Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj - najviše se novca izdvaja za lijekove za živčani sustav. U Brodsko-posavskoj županiji prednjače lijekovi za krv i krvotvorne organe, a u Primorsko-goranskoj oni za liječenje zloćudnih bolesti.
