Od ranije je poznato da je Građanska inicijativa "Stanari zajedno" uputila javni apel hrvatskim vlastima, posebno Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, te Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, zatraživši hitne izmjene Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kako bi se stalo na kraj masovnoj apartmanizaciji višestambenih zgrada. Inicijativa, koja je već postala ključni glas zabrinutih stanara u Splitu, tvrdi da je situacija postala neizdrživa. Prema njihovim tvrdnjama, apartmanizacija je uzrokovala drastično povećanje cijena nekretnina, zbog čega mlade obitelji i stalni stanovnici više ne mogu priuštiti život u gradu. Osim toga, ukazuju na depopulaciju i odlazak mladih, ističući kako je Split u posljednjem desetljeću izgubio gotovo 10% stanovništva, što prijeti zatvaranjem škola i slabljenjem lokalne zajednice.
"Mladi ljudi, naše obitelji, nemaju gdje živjeti"
Procjene govore kako u Splitu, gradu s oko 160.000 stanovnika, čak 15.000 stanova zjapi prazno. Većina tih stanova ne koristi se niti za kratkoročni najam, već su kupljeni u spekulativne svrhe. Investitori, kako lokalni, tako i strani, kupuju nekretnine s namjerom preprodaje nakon porasta cijena. Upravo zbog toga, od 2015. godine cijene nekretnina u Splitu porasle su za gotovo 70%.
"Split je 2022. godine bio četvrti najskuplji grad u Europi po cijenama nekretnina u odnosu na visinu prihoda. Taj trend nastavlja se i u 2024. godini, gdje su cijene nekretnina skočile za dodatnih 9% u odnosu na prošlu godinu", naglasili su iz Građanske inicijative "Stanari zajedno" u nedavnom priopćenju za medije. "Mladi ljudi, naše obitelji, nemaju gdje živjeti. Odseljavaju se u inozemstvo jer više ne mogu priuštiti stanove u svom rodnom gradu. U Irskoj, Njemačkoj, Austriji, oni sjede u đačkim klupama, dok ovdje, u njihovom rodnom Splitu, škole zjape prazne", kazali su predstavnici inicijative, upozoravajući na šire društvene posljedice nekontroliranog rasta apartmanizacije.
Žaklina Jurić, predstavnica Građanske inicijative "Stanari zajedno", za Dalmaciju Danas istaknula je ključne zahtjeve vezane uz izmjene Zakona o vlasništvu i stvarnim pravima. "Ne tražimo puno, samo želimo izmijeniti jedan članak Zakona o vlasništvu i stvarnim pravima. Jasno tražimo da se definira što je to stan, a što apartman", rekla je Jurić. Naglašava kako bi jasno definiranje ovih pojmova omogućilo razumijevanje da apartmani ne mogu biti smješteni u stambenim zgradama, koje su, prema njenim riječima, namijenjene isključivo za stanovanje, a ne za turističke svrhe. "Naša inicijativa nema ništa protiv obiteljskih domaćinstava; ljudi moraju shvatiti razliku između rentijerstva i obiteljskih domaćinstava", dodala je. Prema Jurić, obiteljska domaćinstva uključuju osobe koje iznajmljuju apartmane u svojim kućama i žive s turistima pod istim krovom.
"S druge strane, rentijer je osoba koja ima apartman u stambenoj zgradi. Ta osoba ne dočekuje svoje goste, ne živi s njima i ne može ih kontrolirati", pojasnila je. Izrazila je želju da sve stambene zgrade u Hrvatskoj ostanu isključivo namijenjene za stanovanje. "To su bile i svrhe za koje smo kupovali ili nasljeđivali stanove", rekla je.
Nadalje, upozorila je na to da rentijeri često prebacuju krivnju na druge poslovne aktivnosti unutar zgrada, misleći pritom na tihe djelatnosti u prizemlju i na prvom katu. "To su tihe djelatnosti za razliku od apartmana, i to je velika razlika", naglasila je.
Jurić se nada da će, ako država posluša njihovu inicijativu, rentijeri umjesto velikih profita od kratkoročnog iznajmljivanja moći zarađivati od dugoročnog najma. "Neće mjesečno zarađivati nekoliko tisuća eura, ali i dalje će moći zarađivati od dugoročnog najma stanova", dodala je.
Inicijativa se pokreće zbog problema deapartmanizacije, koja je, prema njenim riječima, doživjela vrhunac u Splitu u posljednjih sedam godina. "Dovela je do situacije da naši mladi više ne mogu iznajmiti ili kupiti stan za sebe i svoju obitelj jer su cijene nesnosne i visoke", izjavila je za Dalmaciju Danas te je podvukla: "Netko mora živjeti i raditi tri života da bi u Splitu otplatio jedan mali stan od 50 kvadratnih metara. Kada bi država deapartmanizirala stambene zgrade, riješio bi se i taj problem te nelojalna nekretninska konkurencija koja je sada na snazi."
"Velika apartmanizacija nikada nije dobra, mora postojati kontrola"
Ivana Vladović, direktorica Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, naglasila je nužnost vraćanja temeljima dobrog domaćinstva kako bi se osigurala održiva turistička budućnost ove popularne dalmatinske regije. U razgovoru za medije, Vladović je istaknula da je Dalmacija poznata po svojoj tradiciji gostoprimstva i da bi se ta tradicija trebala obnoviti i unaprijediti.
"Splitsko-dalmatinska županija mora se vratiti nekim svojim temeljima. To su temelji dobrog domaćinstva", izjavila je Vladović. Prema njenim riječima, uspjeh turizma u ovom dijelu Hrvatske ovisi o kvaliteti domaćinstva, koje je nekada davalo poseban pečat boravku turista. "Gost se treba osjećati kao da je kod svoje kuće", dodala je.
Jedan od ključnih koraka prema tom cilju, kako je istaknula, jest edukacija turističkih djelatnika. "Puno radimo na edukacijama naših turističkih djelatnika", naglasila je. Ove edukacije uključuju i serijal o specifičnim oblicima obiteljskog smještaja, koji je dio strategije za unapređenje kvalitete usluge.
Vladović je također upozorila na važnost razdvajanja obiteljskog smještaja od rentijerstva, ističući da se ta dva pojma često miješaju. "Bitno je odjeliti obiteljski smještaj i rentijerstvo, a to se jasno treba razgraničiti", kazala je. Prema njenim riječima, dobar domaćin predstavlja zalog dobrog provoda gostiju, ali i pozitivne slike destinacije.
U kontekstu povećane ponude smještaja, Vladović je naglasila kako bi Dalmacija trebala odbaciti praksu "apartmana u koje se ulazi pod nekakvim šiframa, gdje gosti nisu ni prijavljeni". Takvi objekti, prema njenim riječima, ne doprinose ugledu Dalmacije kao turističke destinacije koja se ponosi domaćinstvom i sigurnošću.
"Odnos domaćina i gosta jamči tu sigurnost", istaknula je, dodajući kako je izgradnja takvog odnosa dugotrajan proces. "Niti jedan proces nije preko noći nastao i ništa se preko noći ne može riješiti."
U skladu s tim, Vladović je naglasila da je ključno razmišljati o budućnosti turizma u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje će lokalne zajednice imati važnu ulogu u oblikovanju turističke ponude. "Mislimo na našu turističku budućnost, a puno odluka će biti na lokalnoj zajednici i one će morati odlučiti kakav turizam žele", zaključila je Vladović, naglašavajući kako samo održiva destinacija može biti destinacija budućnosti.
"Nisam za zabranu, samo nam je potrebna veća regulacija i kontrola smještaja"
Barbara Marković, predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja, istaknula je važnost obiteljskog smještaja u Hrvatskoj, kao i izazove s kojima se suočavaju iznajmljivači. U vremenu kada se tržište apartmana brzo širi, Marković naglašava kako je nužno održati visoku razinu kvalitete usluge i zadovoljstva gostiju.
Marković je ukazala na problem prekomjernog broja apartmana u Splitu i okolici. "Mi iz obiteljskog smještaja smo svjesni da stanova koji su apartmani ima jako puno, pa i previše. To se pokazuje po cijenama", rekla je. Ova situacija stvara pritisak na cijene smještaja, a istovremeno otežava malim iznajmljivačima održavanje konkurentnosti. U kontekstu velikog broja apartmana, ona je naglasila da je važna briga o gostima te da se obiteljski iznajmljivači trude osigurati kvalitetu i gostoprimstvo.
Prema njenim riječima, "velika apartmanizacija nikad i nigdje nije dobra". Iako se slaže da bi se tržište trebalo regulirati, ne podržava zabrane. "To je ipak ljudima dodatni ili osnovni prihod od kojeg mnogi žive", istaknula je Marković, dodajući da bi trebalo postići ravnotežu između omogućavanja rada i kontrole kvalitete smještaja. Smatra da je normalno imati ponudu apartmana u centru grada, no naglašava da bi kontrole trebale biti jače.
Marković se također osvrnula na kategorizaciju apartmana, ističući da je potrebno više modernih objekata s višim kategorijama. "U Hrvatskoj imamo jako puno apartmana registriranih na tri zvjezdice, a nama treba malo više bolji i modernijih apartmana s više zvjezdica", rekla je. Prema njenom mišljenju, nova kategorizacija objekata bila bi korisna, osobito s obzirom na problem stihijske apartmanizacije, gdje se neki objekti preko noći pretvaraju u apartmane bez odgovarajuće kvalitete.
Unatoč izazovima, Marković je optimistična kada je u pitanju kvaliteta obiteljskog smještaja u Hrvatskoj. "Još uvijek, unatoč svemu tome, imamo jedna od najkvalitetnijih obiteljskih smještaja na Mediteranu", naglašava. Puno se ulaže u kvalitetu, ali ističe da je potrebno zaštititi male iznajmljivače koji se trude pružiti vrhunsku uslugu.
Nije izostavljena ni problematika ponašanja gostiju. Marković je svjesna da mladi gosti često stvaraju buku i nered, što može biti izvor nezadovoljstva lokalnog stanovništva. "Jasno mi je da to ljudima smeta, međutim smatram da se boljom regulacijom i naplatom depozita taj problem može riješiti", izjavila je. Kao primjer navela je praksu u Parizu, gdje vlasnici apartmana uzimaju sigurnosni depozit od 800 eura koji se vraća ukoliko gosti ne narušavaju kućni red. Marković još poručuje: "Nisam za zabranu, samo nam je potrebna veća regulacija i kontrola smještaja".
"Glavni nalazi studije otkrili su problem prenapučenosti smještajnih i ugostiteljskih objekata"
U svjetlu sve većih izazova koje prekomjerna apartmanizacija postavlja na kvalitetu života građana, Turistička zajednica grada Splita započela je važan projekt izrade Studije turističkog prihvatnog/nosivog kapaciteta. Kako ističe Alijana Vukšić, direktorica Turističke zajednice Grada Splita, ova studija predstavlja ključni korak ka održivom razvoju turizma u Splitu, uzimajući u obzir utjecaj snažnog porasta turističke aktivnosti na grad i njegove stanovnike.
"Turistička zajednica grada Splita svjesna je utjecaja koje prekomjerna apartmanizacija ima na stanovanje i kvalitetu života građana", naglasila je Vukšić, dodajući da je studija započeta 2022. godine kako bi se osigurala kvalitetna platforma za informirano upravljanje turizmom u budućnosti.
Prema Vukšić, Studija turističkog nosivog kapaciteta slijedi metodologiju 'granica prihvatljive promjene', koja je preporučena od strane UNESCO-a za upravljanje turizmom na lokalitetima Svjetske kulturne baštine. "Analizirana su sljedeća područja utjecaja turizma na grad Split: institucionalni i strateški okvir, korištenje atrakcijske osnove, ponuda smještaja, obilježja potražnje, urbanistička izgrađenost te stanje okoliša, komunalne i prometne infrastrukture", objasnila je.
Glavni nalazi studije otkrili su problem prenapučenosti smještajnih i ugostiteljskih objekata na određenim lokacijama u Splitu. Ovaj izazov, kako ističe Vukšić, predstavlja ključni faktor za daljnji razvoj turizma u središnjem dijelu grada.
U skladu s novim Zakonom o turizmu, koji stupa na snagu 1. siječnja 2024. godine, lokalne vlasti dobivaju ovlasti da donose odluke o reguliranju broja, vrste i kategorije smještajnih objekata. "Ove odluke temeljit će se na Plan upravljanja destinacijom, koji uključuje izračun prihvatnih kapaciteta te dugoročnu strategiju razvoja turističke ponude u Splitu", rekla je Vukšić.
Kao dio obveze lokalnih turističkih zajednica, trenutno se radi na izradi Plana upravljanja destinacijom, koji bi trebao biti dovršen do kraja 2025. godine. "Taj dokument pružit će temelje za donošenje konkretnih mjera koje će osigurati uravnotežen razvoj turizma i zaštitu interesa građana", dodala je direktorica.
Vukšić je naglasila kako je regulacija kratkoročnog najma važna tema koja se neprestano razmatra u kontekstu održivog razvoja turizma. "Turistička zajednica grada Splita, kao i do sada, pružit će podršku svim inicijativama koje će dugoročno pridonijeti zaštiti stanara višestambenih zgrada i očuvanju kvalitete života u Splitu," kazala je.
Plan upravljanja destinacijom, kako najavljuje Vukšić, sadržavat će konkretne smjernice o daljnjem reguliranju smještajnih kapaciteta i zaštiti stanara višestambenih zgrada. Ova inicijativa predstavlja pozitivan korak prema održivom turizmu i očuvanju Splita kao atraktivne destinacije koja poštuje interese svojih građana.
Za sve zainteresirane, Studija turističkog prihvatnog/nosivog kapaciteta grada Splita dostupna je na službenoj web stranici Turističke zajednice, gdje se mogu pronaći detaljne informacije o izazovima i planovima za budućnost turizma u Splitu.
Stiže porez, no građani imaju različite stavove: "Živim u Varošu i nemam mira cijelo ljeto"
Uz sve veći pritisak na cijene nekretnina i apartmanizaciju, vlasti su najavile novi porez na nekretnine koje se ne koriste ili su u kratkoročnom najmu. Ministar financija, Marko Primorac, najavio je da će porez na nekretnine stupiti na snagu početkom iduće godine, a iznosit će između 0,6 i 8 eura po metru kvadratnom. Oporezivanju će prvenstveno biti podvrgnute stambene zgrade, a kako bi se izbjeglo plaćanje poreza, vlasnici će morati sklopiti dugoročni najam s korisnikom u trajanju od najmanje deset mjeseci godišnje. Ova mjera mogla bi potaknuti vlasnike praznih stanova da ih stave u dugoročni najam, čime bi se ublažio pritisak na tržište i omogućilo mladim obiteljima pristupačniji najam. Novi_krug_porezne_reforme
Nekoliko Splićana pitali smo što misle o tome da se zabrani kratkoročno izdavanje apartmana u turističke svrhe u stambenim zgradama. Matko (58) smatra da bi zgrade trebale biti isključivo za stanare, a ne za turiste.
"Buka je tijekom cijelog ljeta, a mi smo nemoćni jer ništa ne možemo. Podržavam rad inicijative jer smatram da su zgrade za stanare, a ne za mlade partijanere", jasan je Splićanin Matko.
Vesna (67) smatra da bi se sve trebalo bolje regulirati, ali da se ne smije ograničavati najam stanova. "Ljudi su kupili te stanove, to je njihovo vlasništvo i onda mogu davati u najam kome god hoće. Ne može se tu ništa, jedino se mogu pojačati kontrole zbog buke i narušavanja javnog reda i mira", govori za Dalmaciju Danas.
Neda (61) slično razmišlja kao i Matko. Ona bi željela ograničiti najam u stambenim zgradama. "Živim u Varošu i nemam mira cijelo ljeto. Slažem se s ljudima kojima je pukao film zbog ljetnog ludila u Splitu", odrješita je.
Franka (35) očekuje da kontrole budu bolje, a da se turisti više kažnjavaju zbog neprimjerenog ponašanja. "Nemam ništa protiv ljudi koji daju u najam stanove, ali se turiste treba bolje i više nadzirati jer su mnogi od njih svojim ponašanjem prevršili svaku mjeru", podvukla je Franka.
Bilo kako bilo, iz Građanske inicijative "Stanari zajedno" naglasili su da apartmanizacija nije samo lokalni problem, već pitanje nacionalnog opstanka. "Bez stanovništva nema grada, nema ni države. Ovo je pitanje budućnosti Hrvatske", poručili su iz inicijative.
