Njena proizvodnja i distribucija dopuštena je zakonom baš zato što sadrži vrlo niske količine tog spoja, odnosno zato što njena konzumacija ne izaziva psihoaktivni učinak na mozak.
Ova biljka također ima više različitih primjena i brojne se stvari mogu proizvoditi na bazi konoplje – od ljekovitih krema, sapuna, ulja i razne kozmetike, do tkanina, odjeće, čajeva i brojnih prehrambenih proizvoda.
Iako je ova industrija jedna od najbrže rastućih u Europi, uzgajatelji i proizvođači u Hrvatskoj nailaze na brojne probleme koji koče njihov puni potencijal, i onemogućuju razvoj potencijalne "zlatne koke" hrvatskog gospodarstva, javlja Dnevnik.hr.
Dom konoplje
Zadruga Dom konoplje je platforma koja okuplja uzgajivače industrijske konoplje u Hrvatskoj. Izvršni direktor zadruge, Mihael Zlovolić, već godinama aktivno radi na promociji biljke, ali i cijele industrije u Hrvatskoj. "Počeo sam se baviti time jer je to nešto što volim, nešto što me zanima i nešto za što smatram da je budućnost ne samo Hrvatske, već i cijelog svijeta", rekao je Zlovolić za DNEVNIK.hr.
Smatra da je budućnost ove industrije previše korisna da bismo je zanemarili. "Mislim da će, po nekim mojim procjenama, biljka kanabisa u Hrvatskoj biti legalizirana najkasnije 2025. godine. Vidimo slične pokrete diljem Europe, primjerice na Malti, u Luksemburgu, Švicarskoj. Njemačka također planira do kraja 2022. legalizirati kanabis, tako da je cijela ova priča dio jednog šireg pokreta", rekao je.
Ulaganje u ovu industriju, tvrdi, riješilo bi brojne probleme. "Uvjeren sam da bismo se, kada bi se cijeli projekt odradio kako treba i kada bi se sustavno ulagalo u industriju na široj razini, uspjeli riješiti svih dugova i izvući iz ekonomske krize u mandatu jedne Vlade. I to samo pomoću industrijske konoplje", rekao je.
Odvažna predviđanja temelji na brojnim primjenama ove biljke. "Biljka kanabisa sadrži jako puno spojeva i za dobar dio njih mi i dalje ne znamo na što utječu i koje su im primjene, pogotovo u njihovim međusobnim kombinacijama. Međutim, ako pričamo o spojevima koji su barem djelomično istraženi, jasno je da ovdje postoji ogroman neiskorišteni potencijal koji može pomoći brojnim ljudima – ali i biti vrlo profitabilan za cijelo društvo", rekao je Zlovol.
Sustavne prepreke
Međutim, brojne prepreke usporavaju razvoj ove industrije i koče male proizvođače. "Odakle da počnem uopće. Za početak, toliko je slučajeva gdje ljudi besramno kradu biljke od malih proizvođača, da je to postalo nešto što se mora uračunavati u trošak proizvodnje", rekao je.
Kaže da je to najčešće rezultat neznanja. "Ljudi ne znaju da su to biljke koje sadrže samo 0.2 posto psihoaktivne supstance – zato što biljke izgledaju i mirišu identično. Zatim se ti proizvodi prodaju na crnom tržištu kao nešto što može izazvati nekakav psihoaktivni učinak, ali to nije točno", rekao je za Dnevnik.hr.
"Iz priča s proizvođačima i OPG-ovima vam mogu reći da gotovo pa nema slučajeva gdje je netko prošao neokrznut. A neki su izgubili cijela polja. Nekakve sustavne zaštite nema, jedino što možemo savjetovati je da se obavljaju redovite provjere polja, i da se postavljaju zaštitni znakovi i kamere. Ali to je više-manje to", rekao je.
Prepreke predstavlja i zakonodavstvo, koje često zaostaje za razvitkom industrije. "Postoje slučajevi u kojima su ljudi završili na sudu, a sudac ili sutkinja nisu bili upoznati s najnovijim izmjenama Zakona o sprječavanju zlouporabe droga. A o policiji da ne pričam. No moram ih pohvaliti, mi aktivno surađujemo s policijom i nadležnim inspektorima koji nam jako puno pomažu, ali često postoje službenici koji vide biljku i odmah pomisle – droga", ispričao je Zlovolić.
"Ti se slučajevi najčešće događaju u manjim sredinama gdje, ne samo da službenici nisu upoznati sa zakonskim okvirom, već su i pod pritiskom lokalnog stanovništva. Mi još uvijek živimo u konzervativnom društvu koje, kada vidi da netko posadi polje industrijske konoplje, nerijetko negativno reagira na to", rekao je.
"Brojne su prepreke zbog kojih smo u situaciji u kojoj jesmo – tržište u Hrvatskoj ne postoji, ljudi kupuju sumnjive i nekvalitetne proizvode, guraju se dezinformacije. Imamo najbolje podneblje za uzgoj ljekovitog bilja u Europi, ali tržište se ne razvija - baš zato što se svi boje, baš zato što ne postoje mehanizmi zaštite proizvođača. Cijela priča leži na leđima i dobroj volji ljudi i malih udruga, zadruga i OPG-ova, jer nema sustavne potpore“, dodao je Zlovolić.
Edukacija je cilj
Trebalo bi raditi na edukaciji stanovništva i omogućiti zdravu osnovu za razvitak rastuće industrije. "Da, upravo je poanta edukacija, koju mi već neko vrijeme provodimo u suradnji s brojnim udrugama u Hrvatskoj. Zapravo, cilj je formiranje nekakvog portala i centra znanja i informacija, gdje će ljudi koji posjeduju provjerena znanja i vještine moći educirati sve – ne samo proizvođače i uzgajivače, već i obične ljude – jer konoplja je budućnost", rekao je Zlovolić.
No, da bi se to postiglo, potrebna je sustavna potpora i formiranje službenog tržišta. "Mi imamo znanje, imamo uvjete i možemo napraviti čuda. Pogotovo kad imaš takve ljude koji još uz to imaju veliku volju i želju u potpunosti se baciti u to. Sada je pitanje kako postići da to obični ljudi prepoznaju", rekao je.
