Nakon blamaže sa slučajem Gabrijele Žalac i povlačenjem optužnice protiv Ivice Todorića, Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek i ravnateljica USKOK-a Vanja Marušić puna dva sata bile su na unakrsnom ispitivanju.
Novinari koji prate pravosuđe nemilice su ih rešetali sa svim spornim pitanjima ali i jedna i druga su stoički branile i sebe i način na koji rade svoj posao. Ipak Vanja Marušić je priznala propust što Europsko tužiteljstvo nisu obavijestili o istrazi protiv Gabrijele Žalac obzirom da je bilo riječ o europskim novcima pa se to njih izravno ticalo.
A razlog zašto je u slučaju Agrokor za sudskog vještaka odabrana ista tvrtka u poljskoj koju je u Hrvatskoj angažirala i Izvanredna uprava Agrokora, jest to što druge tvrtke nije bilo. Dakle u cijeloj Europi nije bilo druge tvrtke da vještači Agrokor nego baš tvrtka koja radi za Izvanrednu Upravu Agrokora u Hrvatskoj. Rekla je to Zlata Hrvoj-Šipek.
Sve je to u RTL Direktu komentirao odvjetnik Veljko Miljević.
"Marušić i Šipek su se danas dobro držale. Govorile su ono što se od njih očekivalo. Nitko tko je duže u pravosuđu nije očekivao od njih nešto dugo. Da li je to točno što su pričale to je drugo pitanje. Što se tiče vještačenja,a davno je bilo jasno da to ide u krivom smjeru. Osim toga, bilo je upozorenja u tom pravcu i pisanih koja su sadržana u spisu, bivši glavni državni odvjetnik je upozoravan na to, njegov nasljednik drugi...
Bilo je rješenje kojim se odbijao zahtjev za izuzećem određenih ljudi u postupanju. Tu je DORH usprkos niza pisanih upozorenja inzistirali da se vještačenje provede s novcima koje smo dali svi. Bio sam jedan od rijetkih u pravosuđu koji je podržao odluku Vlade kad je Plenkovićeva vlada odlučila da se povodom velikog Agrokora dodjele posebna sredstva DORH-u zato da bi se u sferi istrage na egzaktan, što bolji način utvrdile odlučne činjenice. To je plastično rekao predsjednik, nemate u gospodarskom kriminalitetu dojma, morate imati vrhunske vještake. Vlada je u tom pravcu donijela odluku, mnogi u pravosuđu su rekli da to nije dobro, ali ja sam mislio da je dobro i da će pomoći efikasnosti utvrđivanja činjenica.
Desilo se to da je poljski KPMG radio to, ali većinu posla je odradio hrvatski KPMG. Tada smo neki pisali jasno da postoji članak 309. ZKP-a, 308. je osnovni koji definira vještačenje, a 309. kome se vještačenje povjerava. Naravno da se ovakva vještačenja za koja su Hrvoj-Šipek i Marušić naglasile da je to stručno, okej. Naravno da se moraju u pravilu i to tako zakon i glasi dodijeliti stručnim ustanovama koje se specijalno s time bave. Ako te netko upozoravao na ovo i dobiješ vještačenje koje je u originalu na engleskom jeziku, tko želi nastaviti diskusiju sa mnom reći ću da nema što razgovarati sa mnom", kazao je.
Na konstataciju da šef te tvrtke Ismet Kamal nema legitimaciju da bude sudski vještak, Miljević je kazao da on nije bio revizor.
"Pred Hrvatskim prasovuđem je u službenoj uporabi samo hrvatski jezik. Prema pravilima o imenovanju sudskih vještaka morate s tim jezikom vladati. On nije bio revizor, a tražilo se revizorsko znanje", kazao je.
"To što vam pričam, to od riječi do riječi govori i Visoki kazneni sud. Optužnica u predmetu je dignuta 15. rujna 2020. Cijela stvar je započela u travnju 2017. Rješenjem o provođenju istrage u listopadu 2017. kreće istraga da bi do optužnice došlo 15. rujna 2020. i onda na optužnom vijeću se ističu prigovori da se radio sukobu interesa firme koja je to radila. Da bi se utvrdilo da li postoji sukob interesa, treba se nešto jednostavnije - treba se utvrditi tko je što u vještačenju odradio", kazao je.
Na pitanje što ako Kamal odbije doći na sud i svjedočiti o tome kako je nastalo to vještačenje, Miljević je kazao da postoji mogućnost nekih mjera.
"Za razliku od onoga što je jučer jedan kolega pričao, vic je u tome da u optužnom vijeću imate odredbu 356. koja je sad opasnost za ovu optužnicu, a to je vraćanje optužnice od optužnog vijeća na ispravak radi boljeg razjašnjenja stvari. Jučer je DORH rekao da povlače optužnicu, što ne znači, to su njih dvije dobro rekle, da je obustavljen postupak. Kažu da će to nastaviti, e sad to je veliko pitanje. Imamo precizno rješenje Visokog kaznenog suda koji kaže da u ponovljenom postupku kad su usvojili žalbe, da će se i morati provesti tzv. suđenje o zakonitosti dokaza. To je jedna od najboljih novina Zakona o kaznenom postupku iz 2008. Tu se tek treba presuditi pa ćemo vidjeti tko je u pravu. Ne sumnjam da će presuda biti da vještačenje nije zakonito", kazao je.
Komentirao je i propust oko Žalac.
"Laptoš je o tome rekla sve u subotu o tzv. terminu evokacije predmeta. Oni su Ured europskog tužitelja i po opsegu nadležnosti imaju pravo povući predmet iz nadležnosti normalnih tužilaštava u to", kazao je Miljević.
Miljević je i komentirao izjavu premijera da se kazne svi koji pozivaju na građanski neposluh što se tiče COVID potvrda.
"Sve se može uvesti. Vlada je po Ustavu ono tijelo koje predlaže zakone. Ministarstvo pravosuđa u suradnji s Ministarstvom zdravstva načiniti prijedlog zakona i može se ići u njegovu izmjenu, ali u sektoru protiv javnog reda i mira", kazao je.
Komentirao je i izjavu Krunoslava Capaka da će država plaćati testiranje koje je obavezno za 400 tisuća ljudi još možda mjesec dana, a nakon toga će to građani morati sami plaćati.
"Na prvi pogled s osjećajem za Ustav ne bih rekao da je to moguće i da bi to bilo ustavno. Kad namećete određene obaveze jer ih ljudi ne bi prihvatili, vi morate snositi troškove. Tu će biti posla za Ustavni sud", kazao je.
Osvrnuo se i na slučaj Mamić i odbijanje tužbe na Ustavnom sudu da se poništi proces zbog sudaca osječkog suda.
"Idemo na Strasbourg. Ako kažem da je osnovna tužba za Mamića koja je 15. travnja podnijeta i imala je 80 i nešto stranica, da sam još u roku za ustavnu tužbu podnio još jednu dopunu, da sam kasnije ono što Ustav dozvoljava podnosio još neke dopune. Bio sam pola dana na putu, ali sam u Splitu davao izjavu za to i rekao da su mi se najavili u ured, izviješten sam na putu da će netko doći s Ustavnog suda i uručiti u odvjetničkom društvu. Prihvatili su moji to i referirali me. Stigla je odluka Ustavnog suda ali u smislu rješenja. Teško priznajem poraz. Ako ste profesionalac znate gdje ste jači, a gdje slabiji. Ako znam da sam jači i pravni argumenti glase tako i tako, ako obrazložite to jasno i precizno i dobijete odluku Ustavnog suda od 50 stranica na to od kojih je prvih 30 stranica iznošenje povijesnog prikaza, a nakon toga dvadesetak stranica nabrajanja odluka iz Strasbourga i kaže se to nije to. Korespondira li to s mojom ustavnom tužbom? Mislim da ne. Postoji Strasbourg pa ćemo vidjeti", kazao je za RTL Miljević.
