Hrvatski turizam nastavlja silaznu putanju treću godinu za redom, jasne su brojke. Pad o kojem se priča i ovog ljeta u špici sezone potvrdili su i upravo objavljeni službeni podaci iz eVisitora Hrvatske turističke zajednice. Brojke pokazuju pad broja noćenja stranih turista na čitavom Jadranu u rasponu od 2 do čak 4 posto u odnosu na prošli kolovoz, a u neznatnom padu je i kontinentalni turizam.
Kvarner je najviše potonuo s noćenjima (4 %), slijedi Šibensko-kninska pa Istarska županija koja ima dva posto minusa, a jedini koji bilježi neznatan rast broja stranih turista je Zagreb. Najveći pad pak imamo s tržišta Nizozemske, Njemačke i Mađarske, ali i ostalih vodećih tržišta, a raste nam tek domaće tržište i to u samo četiri regije: Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj, potom Ličko-senjskoj županiji te opet Zagrebu, javlja Jutarnji list.
Stagnacija uz minuse
Ukupno je tijekom kolovoza zabilježeno 4,46 milijuna dolazaka stranih turista (jednako kao lani) te 500 tisuća dolazaka domaćih turista (+4 %). Broj noćenja stranih turista u kolovozu je iznosio 27,25 milijuna, što je 2 posto manje, a domaćih je bilo jednako. Ukupno, bilo je 2 posto manje noćenja nego lani.
Statistika od početka godine izgleda nešto bolje – od siječnja do kolovoza imamo 1 posto više dolazaka stranih turista te 8 posto više domaćih gostiju, uz jednak broj noćenja stranaca kao lani te plus od 3 posto kad su u pitanju domaći gosti. Ukupno imamo 2 posto dolazaka više nego lani, uz 1 posto više noćenja, što realno u odnosu na lani pokazuje stagnaciju turističkog prometa u Hrvatskoj.
Pritom je broj stranih noćenja rastao samo u siječnju, travnju i lipnju.
Brojke također potvrđuju produbljivanje krize strukture turističkih kapaciteta, u kojoj se većina noćenja i dalje odvija u apartmanima, ujedno segmentu koji bilježi najveći minus u broju noćenja u kolovozu, pad od 3 posto, dok su kampovi imali skoro dva posto pada broja noćenja u odnosu na lanjski kolovoz. Hoteli su u neznatnom plusu od jedva 1 posto.
Ključna tržišta
Kriza u Njemačkoj i visoke cijene u Hrvatskoj kumuju nastavku pada noćenja Nijemaca, za čak 6 posto u odnosu na lanjski kolovoz, i to je već treći kolovoz po redu s vrlo sličnim padom od 6 posto. Nizozemci pad noćenja broje dvoznamenkasto, ovo je važno kamping emitivno tržište koje također pada treću godinu zaredom, kao i Češko s kojeg opet imamo skoro 5 posto manje noćenja. I Talijani su treću godinu zaredom u silaznoj putanji, ovog kolovoza imaju 3 posto manje noćenja. Mađarsko je novo tržište koje se pridružuje ovima u minusu, u kolovozu je s tog tržišta bilo 6 posto manje noćenja, javlja Jutarnji list.
Splitsko-dalmatinska županija druga u Hrvatskoj po turističkom prometu
Turistički kolovoz u Hrvatskoj potvrdio je visoku potražnju, a prema podacima sustava eVisitor, ostvareno je gotovo 5 milijuna dolazaka i više od 31 milijun noćenja. Iako je Istra i dalje vodeća destinacija u apsolutnim brojkama, četiri dalmatinske županije – Splitsko-dalmatinska, Zadarska, Dubrovačko-neretvanska i Šibensko-kninska – zajedno su činile gotovo polovicu ukupnog turističkog prometa.
Splitsko-dalmatinska županija u vrhu ljestvice
Na drugom mjestu po ostvarenim rezultatima nalazi se Splitsko-dalmatinska županija s više od 1,03 milijuna dolazaka i 5,94 milijuna noćenja.
Time je ova županija sudjelovala s gotovo petinom ukupnog nacionalnog turističkog prometa u kolovozu (19,1%). Posebno se ističe grad Split, koji je sa 697 tisuća noćenja ušao među deset najposjećenijih destinacija u zemlji, rame uz rame s Dubrovnikom i Novaljom.
U obiteljskom smještaju, Split je bio apsolutni rekorder s više od 420 tisuća noćenja, dok je Makarska također ušla u top deset s preko 329 tisuća. Ovi podaci potvrđuju važnost privatnog smještaja u strukturi turističke ponude Dalmacije.
Zadarska županija – stabilan rast i noćenja iznad 4,9 milijuna
Zadarska županija u kolovozu je ostvarila gotovo 585 tisuća dolazaka i 4,99 milijuna noćenja, što je čini četvrtom turističkom regijom u zemlji. Posebno se izdvaja otok Vir, koji je već godinama magnet za domaće goste. Samo u kolovozu ostvareno je više od 430 tisuća noćenja domaćih turista, čime je Vir zauzeo prvo mjesto u Hrvatskoj u toj kategoriji.
Dubrovnik i jug Dalmacije i dalje privlače
Dubrovačko-neretvanska županija ostvarila je više od 449 tisuća dolazaka i 2,18 milijuna noćenjaDubrovnik je i dalje perjanica županije, s 786 tisuća noćenja u kolovozu, što ga čini jednom od najjačih destinacija u cijeloj Hrvatskoj. Uz tradicionalne goste iz zapadne Europe, u Dubrovniku raste i udio posjetitelja s prekooceanskih tržišta.
Šibensko-kninska županija – solidnih 2,1 milijun noćenja
Iako manja od susjednih dalmatinskih regija, Šibensko-kninska županija bilježi stabilan promet s 301 tisućom dolazaka i 2,13 milijuna noćenja. Grad Šibenik ušao je u top 10 domaćih destinacija s više od 104 tisuće noćenja hrvatskih turista. Vodice i Primošten dodatno su učvrstili poziciju šibenske rivijere kao popularnog izbora za obiteljski turizam.
Zaključak: Dalmacija nosi hrvatski turizam
Ukupni rezultati potvrđuju da je Dalmacija – s naglaskom na Splitsko-dalmatinsku županiju – nositelj turističkog prometa u Hrvatskoj. Dok Istra prednjači u ukupnim brojkama, dalmatinske županije zajedno čine snažan turistički blok koji povezuje masovni obiteljski turizam s urbanim i kulturnim sadržajem. Splitsko-dalmatinska županija svojim je brojkama još jednom potvrdila status ključnog oslonca nacionalnog turizma.
