Neposredno pred ovogodišnju berbu maslina, konferencija „Unapređenje maslinarstva u programskom području Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora“, danas je u Splitu bila mjesto okupljanja svih zainteresiranih za unapređenje maslinarstva.
Konferenciju je organizirala HGK Županijska komora Split u okviru projekta COOPeR, namijenjenog jačanju konkurentnosti maslinarske proizvodnje u programskom području i financiranog iz Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora 2014.-2020.
Projekt COOPeR je bio odlična prilika za suočavanje sa zajedničkim izazovima maslinarstva u regiji, a anketa koju je provela HGK ukazala je na potrebu i zahtjeve maslinara za brojnijim edukacijama i susretima na kojima mogu steći nova znanja i razmijeniti iskustva.
Na samom početku Ana Marija Puzić, viša stručna savjetnica Županijske komore Split i Amela Sjekirica - Suljić, predstavnica Grada Mostara, vodećeg partnera u projektu, osvrnule su se na rezultate projekta poput uspostavljanja prekograničnog Centra za maslinarstvo s laboratorijem u Mostaru te mreže prekogranične suradnje u području maslinarstva, suradnje između svih dionika u svrhu razmjene znanja i eksperimentalne sadnje novih maslina na prekograničnom području.
Brojna pitanja koja muče maslinare sažela je Mirella Žanetić, stručnjakinja iz splitskog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u odličnom predavanju o utjecaju pravovremene berbe na kvalitetu maslinovog ulja. Odgovor na pitanje nije jednoznačan jer uvelike ovisi o brojnim faktorima, posebice stupnju zrenja, sorti, mikro klimi i sastavu tla. Odabrati optimalan trenutak berbe moguće je kroz znanstvenu formulu, no jednostavniji je primjer u kojem prostim okom vidimo kada je dvije trećine ploda promijenilo boju iz zelene u tamnoljubičastu. Ručna berba, iako najskuplja, i dalje je najbolji način da se sačuva kvaliteta ploda, a stari, u Dalmaciji desetljećima prakticirani načini čuvanja ubranog ploda u vodi ili moru, ipak nisu prihvatljivi jer se time uvelike gubi kvaliteta maslinovog ulja.
Klimatske promjene imaju veliki utjecaj na pomicanje berbe jer berba je već počela, a trenutačne temperature su izrazito visoke stoga se preporučuje berba u ranijim jutarnjim ili predvečernjim satima kako bi se temperatura ploda držala pod kontrolom, budući da njegova visoka temperatura negativno utječe na kvalitetu ulja.
Dalmacija ima izuzetna maslinova ulja, visoke kvalitete koju potvrđuju brojne domaće i inozemne nagrade koje dalmatinski maslinari osvajaju na prestižnim domaćim i inozemnim natjecanjima. Ipak, na tržištu dominiraju istarska ulja, a jedan od ključnih razloga je nedostatak kvalitetnog brendiranja dalmatinskih ulja što je u svom predavanju o brendiranju i pozicioniranju extra djevičanskog ulja na tržištu odlično objasnio stručnjak za agrarnu ekonomiku Marin Čagalj, također s Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. Sudionicima je predstavio glavne korake u procesu brendiranja počevši od samog istraživanja tržišta i konkurencije u čemu veliku ulogu ima i platforma HGK, Digitalna komora, koja zainteresiranima na jednostavan način pruža vrijedne podatke.
Kvaliteta proizvoda je preduvjet no Čagalj je istaknuo važnost ulaganja u promidžbu, posebice društvene mreže koje su danas relativno pristupačan, a učinkovit komunikacijski kanal. Nadalje, važan je odlazak na natjecanja koja su znanstvena potvrda kvalitete, no na koncu je poentirao kako je ipak najbolji način dobrog plasmana proizvoda - usmena predaja. Usmjeravanje na kvalitetu, umjesto kvantitete i stalan kontakt s potrošačima kako bi se dobile povratne informacije za unapređenje, osnova su uspjeha dobrog plasmana na tržištu.
Izvrsnu diskusiju koja je obogatila konferenciju novim saznanjima i iskustvima svih triju zemalja uključenih u ovaj projekt, zaključio je Domagoj Živković iz OPG Laurenta, kao primjer dobre prakse. Ispričao nam je svoj maslinarski put, započet vrlo ozbiljno analizom tla koja mu je donijela značajna saznanja i brojne uštede. Smatra kako su ključ uspjeha u maslinarstvu trud i upornost, no prvenstveno konstantna edukacija, povjerenje u struku te razmjena znanja i iskustva, što je u konačnici i glavni razlog organiziranja današnje konferencije.
Projekt COOPeR sufinanciran je sredstvima EFRR i IPA II fondova Europske unije, a provodi se u okviru Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014.-2020.
