Zdravstveni turizam prema svim strategijama razvoja domaće turističke ponude ima prioritetnu ulogu, ali i taj segment je pretrpio težak udarac zbog pandemije koronavirusa. S druge strane, korona je na globalnoj razini osvijestila važnost zdravlja, što bi mogla biti velika prednost u razvoju Hrvatske kao vodeće destinacije zdravstvenog turizma u budućnosti.
S tim se slaže i Marcel Medak, predsjednik Zajednice zdravstvenog turizma HGK i direktor tvrtke Sunčane toplice. On smatra kako će ubuduće pasti potražnja pacijenata za pojedinim uslugama, poput rehabilitacije kroničnih bolesti, ali to ujedno vidi kao veliku šansu za ustanove koje su spremne snažnije se okrenuti prema tržištu.
„Tu bih posebno istaknuo thallasotherapiju, ona koristi morske prirodne ljekovite činitelje koji povoljno utječu na respiratorni sustav koji je posebno važan u ovo vrijeme pandemije. To na, je prilika da iskoristimo sve svoje potencijale i stavimo jako puno hotela diljem obale u funkciju zdravstvenog turizma, čime bi značajno produžili postojeću turističku sezonu. No, jedan od ključnih preduvjeta za to je privatizacija specijalnih bolnica i lječilišta, što je navedeno u Akcijskom planu za razvoj zdravstvenog turizma u RH koju je izradio Institut za turizam“, ističe Medak i dodaje kako je ključno povezati sve dionike priče, u čemu bi ključnu ulogu trebala imati Zajednica za zdravstveni turizam HGK.
Savjetnica uprave Termi Tuhelj Ivana Kolar smatra da velike pogodnosti donosi Zakon koji omogućuje registriranje gospodarske djelatnost u zdravstvenom turizmu, prvenstveno za specijalne bolnice i zdravstvene centre koji do sada nisu poslovali kao trgovačka društva i nisu bili u sustavu PDV-a.
„Privatni subjekti koji posluju na otvorenom tržištu i financiraju svoje poslovanje isključivo iz prodajnih aktivnosti ovise o kvaliteti svojih usluga, komunikaciji s tržištem i svojoj inovativnosti, što ih motivira ih na stalan razvoj i jedini je dugoročno održivi model poslovanja. Nužno je ublažavati granice između specijalnih bolnica, rehabilitacijskih i wellness centara kako bi se približili europskim standardima zdravstvenog turizma i omogućili gostima bogatiju uslugu“, kazala je Kolar, a s njom se slaže i Medak koji smatra da takva regulativa donosi transparentnije poslovanje, jednostavniju poreznu politiku i jednostavniji proces zapošljavanja djelatnika.
I Krešimir Škof, zamjenik ravnatelja Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice koja je registrirana i za djelatnost zdravstvenog turizma naglašava da je novi zakonodavni okvir dobar jer više nema potrebe za osnivanjem društva kćeri, već se sve obavlja "pod istom kapom". No, poručuje da sama registracija djelatnosti ne znači ništa ako je ne prati adekvatna ponuda. „Ako su objekti stari i loše kvalitete, ako usluga ne zadovoljava kriterije zahtjevnog tržišta i ako nema dokaza kvalitete, nema napretka na tržištu. Mi smo godinama investirali u svoje radnike, usluge i objekte – uloženo je preko 80 milijuna kuna u posljednjih deset godina“, rekao je Škof.
Još jedna velika snaga zdravstvenog turizma je u tome što je većina sadržaja smještena u unutrašnjosti Hrvatske i pruža veliki potencijal za razvoj kontinentalnog turizma, a dobre primjere takvog razvoja možemo vidjeti u susjednim zemljama. Jačanje kontinentalnih turističkih kapaciteta donijelo bi balansiraniji gospodarski razvoj i smanjilobi sezonalnost, ali preduvjet za sve to je kvalitetna i dobro obrazovana radna snaga.S tim se slaži i svi naši sugovornici, zato posebnu pažnju posvećuju zaposlenicima i njihovoj edukaciji.
Uz već postojeće obrazovne ustanove, uskoro se uspostavlja Regionalni centar kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu u Zaboku. Centar bi trebao doprinijeti edukaciji budućih kadrova koji su potrebni u tom sektoru, obrazovanju odraslih i praćenju novih tehnologija i trendova u Europi i svijetu, a to posebno pozdravljaju u Tremama Tuhelj.
„Terme Tuhelj oduvijek aktivno surađuju sa Srednjom ugostiteljskom školom u Zaboku koja je temelj razvoja centra kompetentnosti i vrlo rado ćemo se svi koji aktivno sudjelujemo u razvoju turizma, uključiti u njegov rad i aktivnosti. U cijeloj Hrvatskoj je teško s kadrom u turizmu, Zagorje nije iznimka, zato su Terme razvile interne protokole za osposobljavanje, edukaciju i razvoj svojih djelatnika, od samog zapošljavanja, pa tijekom cijele karijere. Bilo je slučajeva zapošljavanje stranih kadrova, no u malom broju, za sada se tim uspijeva popuniti kadrovima iz Hrvatske, najviše iz Zagorja i bliže okolice“, izjavila je Horvat, a slično razmišlja i Medak koji ističe da u Sunčanim toplicama nisu imali problema s pronalaskom radnika, kao ni ostali poslodavci u zdravstvenom turizmu.
„Najveći kadrovski problem je kroničan nedostatak liječnika specijalista kojeg smo imali i mi u Sunčanim toplicama, pa smo uvezli dvoje liječnika iz BiH i Srbije“, pojašnjava Medak i zaključuje kako je trenutno najveći izazov promocija zdravstvenog turizma, posebno preko HTZ-a, za što je potrebno značajno povećati sredstva.
