Nakon godina prijepora i podjela oko izgleda hrvatskog povijesnog grba, znanstvena zajednica odlučila je progovoriti. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti predstavila je Deklaraciju kojom poručuje - i grb s bijelim, i onaj s crvenim prvim poljem, ravnopravno pripadaju hrvatskom povijesnom identitetu.
Crveno ili bijelo. Boja prvog bolja na grbu tema je koja već godinama dijeli.
Crveno ili bijelo?
Akademici su tomu odlučili stati na kraj - u svojoj deklaraciji to jasno ističu.
- Hrvatski povijesni grb u privatnoj i javnoj uporabi može se i treba isticati onako kako su ga Hrvati tijekom povijesti naraštajima isticali, poštovali i smatrali svojim, bez obzira na to je li mu početno polje bijelo ili crveno - stoji u Deklaraciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o hrvatskome povijesnom grbu.
Na znanstvenom skupu čulo se da je neosnovano tumačiti da je prvo bijelo polje ustaški simbol.
- Grb s bijelim prvim poljem nije ni socijalistički, ni komunistički, ni ustaški - to je povijesni znak hrvatskog nacionalnog identiteta. To je najviša vrijednost koju jedan narod može imati, govori dr. sc. Ante Žužul, Školska knjiga.
Okupljeni znanstvenici istaknuli su cijeli niz povijesnih činjenica kojima to argumentiraju.
Jedan od primjera je grb na krovu crkve svetog Marka, a profesor dr. Holjevac navodi primjer iz 1925. i tisućljetne obljetnice hrvatskog kraljevstva.
- Jedno izdanje gdje su na naslovnoj stranici, jedan do drugog grb s crvenim i grb s bijelim poljem u isto vrijeme. Tako da je zapravo i jedna i druga varijanta posve legitimna, govori prof. dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.
I to tijekom dugih 500 godina hrvatske povijesti.
Od tada do danas utkao se u hrvatski identitet, stoga je dužnost akademika rasvijetliti sve dvojbe.
- Želimo ukazati na to da povijesni grbovi imaju svoju povijest, genezu i uporabu - i da to treba poštovati, govori akademik Stjepan Ćosić, Institut za migracije i narodnosti u Zagrebu.
Deklaracija
- Dužnost nam je da se takve dileme raščiste i da se Hrvatima omogući slavljenje punine svojega povijesnog identiteta - naravno, uz oslanjanje na sve relevantne zakone, ističe akademik Velimir Neidhardt, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Njihova deklaracija, nadaju se, važan je korak na tom putu.
Jareb: Intencija deklaracije je da se grb s bijelim poljem ne stigmatizira
Mario Jareb s Hrvatskog instituta za povijest gostovao je u središnjem Dnevniku HTV-a.
Kazao je kako je glavna intencija deklaracije da se grb s bijelim poljem ne stigmatizira i ne povezuje s ustaškim režimom.
- Vrlo je jasno pokazano da je on dio hrvatske heraldičke baštine, rekao je.
- Mi imamo državne simbole, točno propisane zakonom o grbu i zastavi, koji se službeno koriste i zakon određuje njihovu uporabu u službenoj uporabi. A sve ostalo spada u domenu nekih neslužbenih uporaba i ono što nije zabranjeno - dopušteno je, kazao je.
Kazao je kako grb s bijelim boljem nikada nije ni bio zabranjen.
- Ne postoji nikakav propis, zakon ili bilo kakav drugi akt koji bi ga na bilo koji način zabranio, kazao je.
- Postoji jedna histerija u dijelu javnosti, u dijelu medija, koja inzistira da je to nekakav neprihvatljiv, čak zločinački simbol. Kolokvijalno se to naziva "ustaškim grbom", no to nije točno. Znamo točno kako su izgledala obilježja Nezavisne Države Hrvatske i ustaškoga pokreta. Obilježja NDH su bila točno propisana zakonskom odredbom od 28. travnja 1940. godine. Ona sadrže ideološki simbol tadašnjeg vladajućeg ustaškog pokreta, plavo slovo U okruženo crvenom tropletnom viticom i grbom NDH. Sastavni dio toga grba je takva vitica, isto tako sastavni dio zastave NDH je vitica s plavim slovom U. To su obilježja NDH, pojašnjava.
- Nakon 2000. godine svi dolazimo u jednu pravu kampanju koja stigmatizira takav grb i onda za takvu zastavu se tvrdi da su to simboli Nezavisne Države Hrvatske, iako je vrlo jednostavno pronaći izvore koji pokazuju da to nije tako, kazao je.
