Jutros je u uredima JU PŠ Marjan održana press konferencija na kojoj su govorili Damir Grubšić, ravnatelj JU za upravljanje Park šumom Marjan, te Ivan Ljubić, voditelj stručne službe.
Tema konferencije je bila suzbijanje potkornjaka na području Marjana, a prvi je na novinarska pitanja odgovarao Grubšić.
Protupožarna sezona je završila u listopadu, a već je praktički ožujak pred vratima. Je li se moglo brže reagirati?
- Suočeni smo s problemom koji traje već tridesetak godina. Zahvat koji želimo izvesti iziskuje jedan profesionalni pristup, koji će garantirati dnevni, tjedni i mjesečni učinak.
Tko je odgovoran za ovu situaciju, budući da je potkornjak otkriven još 2016. godine?
- Ova konferencija je sazvana da se mediji upoznaju s akcijama koje ćemo poduzeti. Ne bih o prošlim vremenima. Postao sam ravnatelj 1. srpnja prošle godine. Želim gledati prema naprijed i poduzeti korake koji će ovu šumu revitalizirati i ozdraviti.
Koga ste sve konzultirali i jesu li dobivene dozvole Ministarstava za ovaj plan koji želite provesti?
- Sukladno Zakonu o šumama, tražili smo od Hrvatskog šumarskog instituta, koji je nadležna institucija, izradu akcijskog plana. U njemu stoje sve akcijske mjere koje ćemo poduzeti.
Na pitanje o šumskim vlakama, odgovorio je:
- Dio svake šumo-gospodarske osnove je izrada šumskih vlaka. Postoje privremene, primarne i sekundarne vlake, a mi koristimo sekundarne i privremene šumske vlake, koje su trebale postojati još prije 20 godina u Park šumi Marjan.
Građani se žele pridružiti akciji, kako bi se spriječio ulazak bagera na Marjan. Što mislite o tome?
- Svi volonteri su u ovoj situaciji otegotna okolnost za ono što mi želimo napraviti, zbog toga što postoji opasnost od povreda i čak od smrtnog slučaja, a to sam u svojoj karijeri već doživio.
Ovo nije radna akcija, nego hitna mjera koju treba provesti da bi se spasio Marjan. Ako vama to nije jasno, onda se slobodno popnite do Zoološkog vrta, i pogledajte što se događa Park šumi Marjan. Ovo se dogodilo jer trideset godina nema onoga što mi želimo provesti.
Koje ste još metode razmatrali?
- Pored ove metode, koristi se hvatanje u feronomske klopke, koji je dio akcijskog plana gospodina Perneka. Koristimo sve dopušteno sukladno Zakonu. Ne želimo devastirati šumu, nego izvući zaraženu drvnu građu. Sada je nemoguće izvesti, jer je 70% šuma nedostupno za prilaz.
Možete li nam reći rok u kojem bi to bilo odrađeno?
- Limitirani smo vremenom, a nadam se da bi sječa mogla početi početkom ožujka, a trajat će do 30. lipnja, zaključio je.
Nakon njega, o tehničkim zahvatima govorio je Ljubić.
- Točna količina stabala nije poznata. Teško je utvrditi zbog ovakve klime. Potkornjačka aktivnost je nepredvidljiva, a nažalost, nova stabla se i dalje pojavljuju. Procjena je od 30-35% ukupne drvne zalihe.
Ovo je izuzetno odgovoran posao, jer treba pristupiti svakom stablu i procijeniti u kakvom je stanju i kakva mu je perspektiva. Najveći je problem što se nekim stablima uopće ne može prići.
Koliko se treba čekati na pošumljavanje?
- Prema Zakonu, šumoposjednik je dužan u roku od dvije godine sanirati štetu, rekao je između ostalog Ljubić.
