Za Hrvatsku je predsjedanje Vijećem Europske unije bilo kruna njezina europskog puta, rekao je u srijedu saborskim zastupnicima ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman podnoseći izvješće o rezultatima.
Šef diplomacije obratio se zastupnicima nakon što im je premijer Andrej Plenković predstavio financijski paket o proračunu i planu oporavka koji su čelnici Europske unije dogovorili prošli tjedan.
"Za Hrvatsku je predsjedanje Vijećem Europske unije bilo kruna njezina europskog puta, to je povijesni trenutak od dana priznanja Republike Hrvatske, Domovinskog rata i ostvarivanju svih vanjskopolitičkih ciljeva", rekao je Grlić Radman.
Prvo hrvatsko predsjedanje odvijalo se u vrijeme dvije nepredvidive krize, migracijskog pritiska povećanim brojem ilegalnih prelazaka tursko-grčke granice, te pandemije covida-19 kojoj se i "Hrvatska uspješno prilagodila", rekao je.
Kriza je bila i to što je prvi put u doba predsjedanja glavni grad zemlje predsjedateljice (Zagreb) bio pogođen potresom.
Prvi put u povijesti Europske unije održano je "digitalno predsjedanje", pa su sastanci održavani videkonferencijom zbog mjera u suzbijanju širenja koronavirusa.
S obzirom na iznimne okolnosti hrvatskog predsjedanja ostvareni su "odlični rezultati" što potvrđuju pozitivne ocjene kolega partnera. "Ako i nismo bili vidljivi u RH bili smo vani, osnažili državnost i postigli globalnu vidljivost u svijetu", rekao je.
Hrvatska su postignuća što je sudjelovala u repatrijaciji ne samo svojih građana, već i građana drugih članica EU pa čak i trećih država otkako je izbila pandemija, otkazivani su letovi i zatvarane granice.
Oko 630.000 državljana EU sigurno je vraćeno u svoje domovine tijekom krize, rekao je.
Kao posebno postignuće izdvojio je odluku o otvaranju pregovora između Europske unije s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.
"To je naša ostavština", rekao je Grlić Radman.
Zadovoljan je što je Hrvatska uspjela zadržati u fokusu proširenje EU na zemlje jugoistočne Europe.
Najvažniji politički događaj, virtualni samit EU-a i zapadnog Balkana, završio je usvajanjem Zagrebačke deklaracije kojom je potvrđena europska perspektiva za šest zemalja jugoistočne Europe.
U svibnju je održan ekonomski i financijski dijalog zapadnog Balkana i Turske, a u lipnju virtualni samit o Istočnom partnerstvu.
U raspravi koja je slijedila oporbeni zastupnici upozoravali su da će 22 milijarde eura namijenjenih Hrvatskoj u idućih sedam godina ovisiti o njezinoj sposobnosti da taj novac i povuče izradom nacionalnih planova i ispunjavanjem relevantnih kriterija.
Jedino je sigurno da će do 2027. Hrvatska uplatiti u EU četiri milijarde eura, isticali su oporbeni zastupnici u raspravi koja još traje u trenutku pisanja izvješća.
Dio zastupnika zamjerio je "gromoglasnu šutnju" Hrvatske na kršenje europskih propisa u srednjoeuropskim i istočnim članicama EU, a zamjerali su i što je u izvješću izostao osvrt na migracije i na raspad šengenskog sustava zbog migracija i pandemije.
