U narednih deset dana građanima će banke poslati ponude za zamjenu prešutnog prekoračenja u dopušteno prekoračenje po tekućim računima, piše 24sata.
Građani imaju godinu dana do dogovore tu promjenu, u protivnom im se ukida prekoračenje s krajem lipnja 2024. Mjesec dana prije ukidanja minusa banke će klijentima ponuditi vraćanje ukinutog minusa kroz kredit na rate.
Naime, prije godinu dana nakon burnih rasprava u kojim se prozivalo banke da su mahom odobravale skupe prešutne minuse, 13 banaka je potpisalo s Vladom i HNB-om Memorandum o razumijevanju u vezi prekoračenja po tekućem računu. Mnogi građani nisu bili svjesni da skupo plaćaju prešutna prekoračenja. Riječ je o prekoračenjima pri kojima banka potrošaču daje na raspolaganje sredstva koja nadmašuju trenutačno stanje tekućeg računa ili dogovoreno prekoračenje.
Banke imale otvorene ruke
Kod prešutnog prekoračenja, poslovni odnos reguliran je ugovorom o tekućem računu pa se na informiranje potrošača primjenjuju odredbe Zakona o platnom prometu, a ne Zakona o potrošačkom kreditiranju. Stoga banka ima samo obavezu potrošaču pružiti informacije o kamatnoj stopi i naknadama. Pritom nije potrebna procjena kreditne sposobnosti, nije obvezna odredba o otplati duga u 12 rata u slučaju smanjenja ili ukidanja prekoračenja i ono najvažnije – ne primjenjuje se ograničenje visine EKS. Što znači da su banke imale otvorene ruke pri određivanju cijene korištenja minusa na tekućem računu. Ta cijena je bila visoka.
Primjerice u rujnu 2021. banke su bile odobrile prekoračenje po tekućem računu banke za gotovo 1,83 milijuna računa, od njih ukupno nešto više od 2,59 milijuna. Prema tadašnjim podacima HNB-a, od toga je 94 152 dopuštenih, a 1.733.840 prešutnih prekoračenja po računu. HNB je bio proveo i istraživanje koje je pokazalo da 70 posto građana ima otvorene tekuće račune od čega ih više od 95 posto ima prešutna prekoračenja koja su u prosjeku 30 posto skuplja od dopuštenih prekoračenja. Prema nalazima HNB-a ta prešutna prekoračenja iznosila su i do 300 posto prosječnih mjesečnih primanja, piše 24sata.
Puna zaštita potrošača
Kod dopuštenog prekoračenja predviđena je puna zaštita potrošača koja uključuje utvrđivanje kreditne sposobnosti, cjelovito informiranje potrošača o proizvodu, postupnu otplatu u 12 rata te, za priču zakonskih izmjena najbitniji element – ograničenje efektivne kamatne stope (EKS) koja predstavlja „stvarnu“ cijenu kredita.
Nakon potpisivanja spomenutog Memoranduma banke su preuzele veći broj obveza, a uključivale su primjenu ograničenja efektivne kamatne stope (EKS) i na prešutna prekoračenja već od 1. rujna 2022. godine (na maksimalno 7,31 posto, dok je tada prosjek iznosio 10,97 posto), kao i ponudu prelaska na dopušteno prekoračenje najkasnije do kraja lipnja ove godine. Od tada je gotovo svejedno kako se prekoračenja zovu jer su morale uskladiti metodologiju izračuna i visinu EKS-a odnosno sniziti kamatne stope. Od tada su i minusi po tekućim računima postali povoljniji za građane.
Od početka ove godine maksimalno dopušteni EKS (uz nominalnu kamatnu stopu uključuju i naknade, prije svega za vođenje tekućeg računa) iznosi 7,5 posto, dok je u prethodnom razdoblju bio 7,31 posto. U bankama se EKS početkom godine kretao od 3,81 posto do 7,31 posto. Prije uvođenja ovih promjena procjena HNB-a je bila da će banke zbog ovoga ostati godišnje bez zarade na minusima od oko 13,3 milijuna eura.
Minuse najviše koristili u doba recesije
Građani su se već prilagodili pa s prvim obavijestima i promjenama koje su se uglavnom odnosile na smanjenja visine prešutnog odnosno dopuštenog minusa, sve manje se zadužuju na takav način. Prema podacima HNB-a iz travnja ove godine prekoračenja po minusima su iznosila 743 milijuna eura što je za 70 milijuna eura manje nego lani u studenom lani.
Kamatna stopa je niža za oko dva postotna boda, što je gotovo 30 posto; u travnju je u prosjeku iznosila 5,3 posto, a u kolovozu prošle godine 7,21 posto. Možda to i nije donijelo veliku uštedu, za prosječnog potrošača oko 20 eura godišnje, ali od samog troška možda je više smetala "nepoštena praksa", premda zakonita.
Krediti po prekoračenjima već se godinama smanjuju, a podaci HNB-a pokazuju da su u travnju iznosili 743 milijuna eura, 70 milijuna eura manje nego u studenom lani. Kućni budžeti, kao i svijest o tome da odlazak u minus može biti vrlo nezgodan, očito su smanjili sklonost lakom zaduživanju. Minusi su se najviše koristili u doba recesije, premda su kamatne stope bile i dvostruko veće nego danas, piše 24sata.
