Do 2050. godine, metabolička bolest jetre pogodit će 1,8 milijardi ljudi diljem svijeta, potaknuta rastućom pretilošću i povišenim šećerom u krvi, sugerira nova studija. Metabolička steatotična bolest jetre (MASLD), ranije poznata kao nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD), jedno je od najraširenijih i najbrže rastućih stanja jetre na globalnoj razini.
Prema najnovijim procjenama, danas s MASLD-om živi 1,3 milijarde ljudi, otprilike svaka šesta osoba, što predstavlja porast od 143 % u samo tri desetljeća, piše The Guardian. Nalazi, koji proizlaze iz Studije o globalnom teretu bolesti, ozljeda i čimbenika rizika (GBD), objavljeni su u časopisu Lancet Gastroenterology & Hepatology.
Prema istraživanju, 1990. godine s MASLD-om je živjelo oko 500 milijuna ljudi, da bi se do 2023. taj broj popeo na 1,3 milijarde. Predviđa se da će do 2050. ovo stanje pogoditi 1,8 milijardi ljudi, što je porast od 42 % u odnosu na 2023. godinu. Globalna stopa prevalencije porasla je na 14.429 slučajeva na 100.000 ljudi u 2023., što predstavlja porast od 29 % u odnosu na 1990. godinu, prenosi Index.
MASLD je češći kod muškaraca nego kod žena
Povišeni šećer u krvi glavni je pokretač zdravstvenih problema povezanih s MASLD-om na globalnoj razini, a slijede ga visok indeks tjelesne mase (BMI) i pušenje, što ističe snažnu povezanost s dijabetesom tipa 2 i pretilošću.
MASLD je bio češći kod muškaraca nego kod žena, s najvišim stopama prevalencije zabilježenim kod starijih osoba u dobi između 80 i 84 godine. Međutim, najveći broj pogođenih osoba bio je mlađi, oko 35 do 39 godina kod muškaraca i 55 do 59 godina kod žena.
Neke regije, uključujući sjevernu Afriku i Bliski istok, imale su nerazmjerno više stope MASLD-a u usporedbi s drugim zemljama. Ipak, zabilježen je i oštar porast broja oboljelih u zemljama diljem svijeta.
Mnogima prijete ciroza jetre i rak
Prema analizi podataka koju je proveo The Guardian, u Britaniji je stopa prevalencije između 1990. i 2023. porasla za trećinu (33 %), što je najveći porast u zapadnoj Europi. Stopa prevalencije porasla je za 30 % u Australiji i 22 % u Sjedinjenim Državama.
Studija je također otkrila da, iako sve više ljudi razvija bolest, njezin ukupni utjecaj na zdravlje, mjeren godinama izgubljenim zbog bolesti ili smrti, ostaje stabilan. To sugerira da napredak u liječenju i skrbi pomaže ljudima da žive dulje i zdravije te da se porast broja slučajeva uglavnom odnosi na rane faze bolesti.
Unatoč tome, rastući broj slučajeva znači da su mnogi ljudi izloženi riziku od razvoja ozbiljnih komplikacija poput ciroze jetre ili raka u budućnosti. MASLD se često povezuje s prekomjernom tjelesnom težinom i obično se može liječiti promjenama životnih navika.
Bolest često ne uzrokuje nikakve simptome
Prema britanskom NHS-u, bolest često ne uzrokuje nikakve simptome i mnogi ljudi nisu svjesni da je imaju. Obično se otkrije tek kada pacijent obavi pretrage iz nekog drugog razloga. Simptomi, ako se pojave, mogu uključivati osjećaj velikog umora, opću slabost te bol ili nelagodu u području jetre, koja se osjeća u trbuhu ispod desne strane rebara.
Studiju je vodio Institut za mjerenje i procjenu zdravlja (IHME), istraživački institut za javno zdravstvo pri Sveučilištu Washington u Seattleu. Autori su naveli kako nalazi naglašavaju da MASLD sve više pogađa mlađe odrasle osobe, uslijed pogoršanja zdravlja i životnog stila.
Porast broja slučajeva, rekli su, ističe važnost prepoznavanja MASLD-a kao globalnog zdravstvenog prioriteta te razvoja politika, kampanja za podizanje svijesti i intervencija kako bi se ublažio njegov rastući utjecaj i spriječile buduće komplikacije.
