Glavni ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran Šošić rekao je u Dnevniku HTV-a da su Središnje banke više uvjerene da bi se inflacija trebala nastaviti smanjivati.
"Naravno, rizici još postoje, puno se stvari mora posložiti da bi se projekcije odigrale, kao što sada Središnje banke očekuju, ali prema zadnjim projekcijama Europske središnje banke inflacija u ovom području bi trebala doći do cilja, negdje pred kraj idućeg godine, znači za otprilike godinu dana. Do tada će se oscilirati oko trenutne razine o 2.2 posto", poručio je Šošić.
"Putanja dezinflacije trebala bi se nastaviti"
Procjene isto tako kažu, i Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke da bi inflacija negdje pod kraj ove godine ipak mogla blago ubrzati.
"To je ono što mi zovemo bazni efekti. Znači, kad imate pojeftinjenje nafte, recimo u prošle godini, a u ovoj godini nafta je na nešto višoj razini, onda to daje jedan pozitivan doprinos inflaciji. Zbog toga efekta, tzv. baznog efekta, očekujemo sad pred kraj godine povećanje stope inflacije.
Međutim, to nema veze s tekućim inflacijskim pritiscima. Znači, to je nešto što se zapravo dogodilo u prošloj godini, a ne u ovoj godini. Tako da očekujemo da će ta putanja inflacije ostati pod kontrolom i putanja dezinflacije bi se bi trebala nastaviti", dodao je Šošić.
Šošić je istaknuo da su povećane projekcije inflacije za ovu i iduću godinu.
"Poskupljenje struje i plina trebalo bi imati efekt"
"Poskupljenje struje i plina bi trebalo imati nekakav efekt otprilike 0.5 ili 0.6 agregatno u ovoj i u idućoj godini. Od toga jedan manji dio bi se trebao vidjeti u prosječnoj inflaciji za ovu godinu, budući da je poskupljenje pred kraj godine, a jedan malo veći dio od toga bi se prelio na iduću godinu", naglasio je.
Europska središnja banka sada je već dva puta za redom snizila svoje glavne kamatne stope. Prvi put u lipnju, sada ponovno prošloga tjedna. Jesu li hrvatske banke već reagirale i kakvi su trendovi kamata na kredite i za građane i za gospodarstvo? Šošić je naglasio kako su banke reagirale.
"Ako gledamo kamatne stope na kredite poduzećima, one su se smanjile za više od pola postotnog boda, pale su ispod pet posto. Financijska tržišta ne čekaju da se donese odluka. Već s početkom godine su se te kamatne stope počele smanjivati. One anticipiraju, znači kako vi dižete kredit na godinu, dvije, pet, deset godina, one anticipiraju kakvi će biti uvjeti u tom razdoblju."
"Ako banke vrate varijabilne kamatne stope, krediti bi mogli biti jeftiniji"
"Kod građana za sada još ne vidimo, one su blizu maksimalnih razina, što je za stambene kredite nešto ispod četiri posto, oko 3.8 posto, za potrošačke je to oko 6.2 posto, ali je riječ o drugoj vrsti kredita, to su krediti s fiksnom stopom na relativno dugo razdoblje, deset, dvadeset, pa za stambene i više, 25 i 30 godina, i oni ne reagiraju tako snažno na kratkoročne kamatne stope, oni su pod većim utjecajem nekih drugih čimbenika", rekao je Šošić.
"Ono što bi se za građane moglo dogoditi je ako banke vrate u ponudu varijabilne kamatne stope, ti bi krediti mogli biti jeftiniji, iako uvijek oni dolaze u zonu upozorenja da ta kamatna stopa oscilira i da može i narasti", kazao je.
Što bi se moglo dogoditi ako se projekcije ostvare, naći u drugoj polovici 2025. da se postigne ta ciljana stopa inflacije na dva posto, kako bi se to onda moglo odraziti na kamate za građane, je li netko tko u ovom trenutku razmišlja o nekom većem kreditu, dugoročnom, je li mu se možda isplati pričekati godinu dana?
"U europodručju usporava rast plaća"
"Središnje banke su najavile da su ušle u taj ciklus popuštanja stupnja restriktivnosti monetarne politike, međutim za sada još uvijek ne žele davati nekakve jasne najave kako će ta putanja kamatnih stopa izgledati u naredni godinu dana. One naglašavaju da će i dalje biti ovisne o podacima. Znači, rekao sam da će se puno stvari morati posložiti, da se projekcije te ostvare i ako se one budu slagale, kamatne stope će se smanjiti", poručio je Šošić.
"Ono što vidimo, jedan od ključnih elementa u europodručju je usporavanje rasta plaća. To se već događa čak i brže, nego što smo očekivali. Jedan od drugih važnih faktora je profit inflacije, da profiti budu prigušeni, da oni nastave smirivati, znači da se smanjuju profiti. To se već sada događa i da oni nastave pridonositi tim dezinflacijskim trendovima.
Također, da se gospodarstvo krene oporavljati, da se produktivnost poveća. To bi isto trebalo pomoći tom spuštanju inflacije. I konačno ono što je dosta važno su cijene usluga. One su dalje na povišenoj razini, one su preko četiri posto u europodručju. U Hrvatskoj su cijene usluga, vidjeli smo što se događa u turizmu ove godine, i dalje na znatno višoj razini. Tako da postoje nekakvi rizici vezani za te cijene usluga. To su nekakvi ključni elementi koji bi trebali pratiti projekcije da inflacija stvarno dođe na ciljanu razinu", istaknuo je Šošić.
