Proračun Ministarstva znanosti i obrazovanja raste u proračunu za 2018. godinu za 617 milijuna kuna, no najveći dio tog povećanja – 477 milijuna kuna odnosi se na troškove zaposlenih u sustavu.
Hoće li u ostatku proračuna ostati dovoljno novca za deklarirane prioritete ministrice Blaženke Divjak: kurikularnu reformu i uvođenje obvezne informatike u 5. i 6. razrede? O tome i drugim problemima resora obrazovanja govorile su u Točki na tjedan N1 televizije državna tajnica u Ministarstvu obrazovanja Lidija Kralj i SDP-a saborska zastupnica, nekadašnja pomoćnica ministra znanosti u SDP-ovoj vladi, Sabina Glasovac.
Ministrica Divjak smatra da reforma ide brže nego što to javnost doživljava. Dokumenti su spremni i unapređuju se, slijede edukacije nastavnika i pozivi školama i naredne godine bi 60-ak škola trebalo krenuti u eksperimentalnu provedbu. Najavila je i kao će sve ono što prođe eksperimentalni dio ići u stalnu provedbu, ali i naglasila da je obrazovanje u konstantnom procesu reforme.
Je li povećanje proračuna dovoljno da se provede reforma?
Kralj: Mi smo potpuno spremni i za provedbu reforme i za uvođenje informatike. Dio će se financirati iz europskih fondova, dio iz strukturnih fondova i dio iz norveške darovnice. Potrudili smo se da dobijemo novce koje nismo mogli osigurati proračunom.
Glasovac: Cjelovita reforma nije i ne smije biti samo obavezna informatika. To je promjena svih programa. Svi roditelji smatraju da je gradivo koje djeca uče nešto što ne odgovara potrebama i ne jamči kvaliteno obrazovanje. Reforma je potpuna promjena načina poučavanja, ocjenjivanja i osuvremenjivanje nastavnog procesa. Smatram da je Vlada jasno pokazala što su joj prioriteti u proračunu. Ministarstvo obrazovanja je pri dnu ljestvice.
Kralj: Ako gledamo na reformu samo kao na dokumente, nećemo uspjeti. Glavni element su učitelji. Edukacije kreću u siječnju 2018. Minimalno 50 milijuna kuna ide direktno za edukaciju učitelja.
Glasovac: Izgubili smo godinu i pol, sad treba provesti neke recenzije, usvojiti novi zakon koji će stvoriti pretpostavke za provedbu reforme. Puno je neodgovorenih pitanja. Zašto ste procijenili da je informatika važnija od ostalih predmeta?
Kralj: Mi govorimo o onome što je moguće. Ovo je prvi put da je Ministarstvo povuklo sva sredstva iz proračuna. Promjene se vide. Ja se borim za bolje obrazovanje.
Što je s Akcijskim planom?
Kralj: O tome brine Vlada, to nije moje područje o kojem brinem.
Možete li jamčiti da će nabava informatičke opreme biti transparentna?
Kralj: Svakako. Prvi val s 10,9 milijuna kuna ide sad za opremanje škola. To su škole kojima je najnužnije opremanje, novac ćemo direktno dati školama, oni će kupiti opremu i nama poslati izvješće. Poprilično smo otvoreni i prema roditeljima i prema školama.
Mi ćemo opremati sve škole, 200 ih ide sad, 430 na proljeće, a nastavit ćemo opremati i sve ostale od 900 i nešto osnovnih škola.
Je li problem činjenica da postoji potreba za dodatnim nastavnicima?
Kralj: Hrvatske škole imaju izvrsne učitelje. Svjesni smo da novi kurikulum donosi nove metode podučavanje i nove sadržaje, angažirat ćemo stručnjake da nam pomognu u tome.
Glasovac: Ova Vlada ima pogrešne prioritete. Milijuni se troše za nabavku nove informatičke opreme u svim ministarstvima. To je četvrtina proračuna ministarstva kulture. Djeca sad imaju informatiku kao izborni predmet i sad imamo teške probleme s kadrovima koji predaju informatiku. Hoćemo li uspjeti osigurati obveznu informatiku i zadržati postojećuiizborni predmet u ostalim razredima?
Kralj: Uz postojeću izbornu informatiku samo se u pete i šeste razrede uvodi izborna informatika. U sustavu je oko 900 učitelja informatike u osnovnim i srednjim školama, procjenjujemo da nedostaje 76 učitelja informatike.
Dio djece dolazi u peti razred s predznanjem informatike. Dio dolazi bez predznanja. Kako će se izjednačiti program?
Kralj: Uz samu edukaciju učitelja radit će se i ti razlikovni elementi kurikuluma. Nikad nemate razred od 20 učenika s potpuno istim predznanjem. Učinit ćemo sve da učitelji budu spremni za te izazove.
Glasovac: Ova priča mi izgleda kao da u auto kojem trokira motor ugrađujete nova kožna sjedala. Uvjeravate nas da sve ide svojom dinamikom, a to tako nije. Svi ispadamo blesavi jer se ne događa ništa osim PR-ovskih priča koje će početi i završiti na ovoj informatici. Je li to stvarni prioritet? Ja mislim da nije.
Cijeli članak možete pročitati OVDJE.
