Tijekom prošle godine rast stvarnih plaća bio je najizraženiji u istočnoj Europi, a od 32 europske zemlje, realne plaće su pale u njih samo četiri.
Godišnje bruto plaće nominalno su porasle u gotovo svim promatranim zemljama, osim u Finskoj, gdje je zabilježen vrlo blagi pad. Međutim, ovaj podatak ne uzima u obzir inflaciju. Kada se plaće prilagode potrošačkoj inflaciji, stvarne plaće su pale u četiri zemlje. To pokazuje da inflacija umanjuje učinak nominalnih povećanja plaća.
Podaci se odnose na samce bez djece, koji zarađuju prosječnu plaću, izraženo u nacionalnim valutama.
Prema izvještaju OECD-a i podacima Eurostata, među članicama EU-a, tri članice EFTA-e te Turskom, upravo se potonja istaknula kao iznimka s povećanjem nominalne godišnje bruto plaće od 82,9 posto u 2024. u odnosu na 2023. Ovaj nagli skok uglavnom je potaknut vrlo visokom stopom inflacije od 58,3 posto.
Unatoč visokoj inflaciji, Turska je ostvarila najveći rast stvarnih plaća prije oporezivanja, od 15,5 posto. No, oporbene stranke i bivši čelnik statističkog ureda TurkStat tvrde da su službeni podaci o inflaciji manipulirani te da bi stvarna stopa mogla biti znatno viša, prenosi N1.
Rumunjska je odmah iza Turske, s nominalnim rastom od 20,9 posto i stvarnim rastom od 14,3 posto. Niža inflacija od 5,8 posto dodatno je pridonijela ovom rezultatu.
Bugarska je na trećem mjestu sa stvarnim rastom od 9,2 posto, potaknutim nominalnim rastom od 12 posto i relativno niskom inflacijom od 2,6 posto.
Osim ove tri zemlje, rast iznad sedam posto zabilježen je i u Malti (9%), Mađarskoj (8,9%), Latviji (8,4%), Poljskoj (7,8%) i Litvi (7,2%).
Južnoeuropske zemlje imale su umjeren rast stvarnih plaća - Italija 2,7 posto, Grčka 1,7 posto, Španjolska 1,9 posto, Cipar 2,1 posto. Iako su ove brojke više nego u većem dijelu zapadne Europe, i dalje su znatno ispod razina zabilježenih u istočnoj Europi.
Od pet najvećih europskih gospodarstava, Italija je imala najveći rast stvarnih plaća s 2,7 posto, zatim Njemačka s 2,2 posto, Španjolska s 1,9 posto, Velika Britanija s 1,6 posto, dok je Francuska imala najslabiji rast - svega 0,7 posto.
Pad kupovne moći
U četiri zemlje zabilježen je negativan rast stvarnih plaća jer nisu pratile inflaciju, što znači i pad kupovne moći. Najveći pad zabilježila je Belgija - jedan posto. Slijede Finska (-0,9%), Island (-0,7%) i Luksemburg (-0,4%).
Ovi podaci ukazuju na snažan rast stvarnih plaća u istočnoj Europi, dok su južna i srednja Europa ostvarile umjereniji rast. Nordijske i zemlje Beneluxa bilježe uglavnom stagnaciju ili pad.
Među 32 zemlje, Finska je bila jedina s nominalnim padom prosječnih plaća u 2024., i to vrlo blagim - s 52.907 na 52.893 eura. Uz inflaciju od samo 0,9 posto, pad stvarnih plaća bio je minimalan.
Sve ove promjene odnose se na plaće prije poreza. Promjene u porezu na dohodak ili doprinosima mogu utjecati na neto primanja zaposlenika. Prema izvješću, tijekom 2022. i 2023. stvarne su plaće padale u većini zemalja OECD-a, uključujući i europske.
Uspoređujući stope inflacije, Turska je u 2024. daleko odskakala s iznimno visokom inflacijom od 58,3 posto. Nijedna druga zemlja nije zabilježila inflaciju iznad šest posto.
