Države i međunarodne institucije prate brojne pokazatelje gospodarskog rasta, a među najvažnijima je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). No rast BDP-a ne pokazuje nužno koliko novca građanima stvarno ostaje na raspolaganju, čak ni kada se uračuna inflacija.
Pokazatelj stvarnog dohotka kućanstava po stanovniku mjeri koliko su se povećali prihodi koje kućanstva zaista mogu potrošiti ili uštedjeti te zato daje precizniju sliku životnog standarda, piše Euronews.
Koje su europske zemlje zabilježile najveći rast stvarnog dohotka kućanstava u 2025.?
Među 16 europskih država čak njih 14 prošle je godine zabilježilo rast stvarnog dohotka kućanstava po stanovniku u odnosu na 2024., dok su samo dvije zemlje imale pad.
Poljska je bila vodeća s najvećim realnim rastom od 4,1 posto. Ta je zemlja imala najveći rast i 2024. i 2025. godine, što pokazuje snažan kontinuirani rast životnog standarda u posljednje dvije godine.
OECD ističe da su u Poljskoj „rast plaća zaposlenih nadoknadio smanjenje socijalnih naknada, što je ubrzalo rast stvarnog dohotka kućanstava po stanovniku“.
Nizozemska s rastom od 2,3 posto i Portugal s dva posto također su ostvarili značajan rast.
Danska (1,9 posto), Grčka (1,8 posto) i Španjolska (1,5 posto) bilježe rast između 1,5 i dva posto.
OECD navodi kako su u Grčkoj rastu pridonijeli veći prihodi od imovine i rast plaća, dok je stopa nezaposlenosti pala na najnižu razinu od 2009. godine.
Belgija (1,4 posto), Mađarska (1,2 posto) i Švedska (1,2 posto) također su imale rast veći od jedan posto.
Španjolska najbolja među velikim gospodarstvima, Francuska pri dnu
Italija je s rastom od 0,8 posto bila na razini OECD-ova prosjeka. Međutim, krajem 2025. zabilježila je snažan pad stvarnog dohotka kućanstava po stanovniku – minus 0,9 posto u posljednjem tromjesečju, nakon rasta od 0,4 posto u prethodnom kvartalu.
OECD taj pad povezuje s rastom inflacije i smanjenjem prihoda od imovine.
Češka (0,7 posto), Ujedinjeno Kraljevstvo (0,7 posto) i Njemačka (0,6 posto) bile su tik ispod prosjeka.
U Velikoj Britaniji rast je u posljednjem tromjesečju bio snažan i dosegnuo 1,1 posto, nakon pada od 1,2 posto u trećem kvartalu.
„Oporavak je uglavnom rezultat rasta plaća i socijalnih naknada te nižih poreza na dohodak i imovinu“, objavio je OECD.
S druge strane, Francuska je zabilježila tek minimalan rast od 0,2 posto.
Pad samo u Finskoj i Austriji
Finska i Austrija jedine su dvije zemlje u kojima je stvarni dohodak kućanstava po stanovniku pao tijekom 2025. godine.
U Finskoj je pad iznosio 0,7 posto, a u Austriji čak 1,8 posto.
„Na slabi rast prihoda kućanstava u Finskoj utječe više čimbenika, ali glavni razlog vjerojatno je spor gospodarski rast tijekom posljednjih nekoliko godina“, izjavio je za Euronews Tuomas Matikka iz finskog Instituta za ekonomska istraživanja VATT.
Dodao je kako su problem i rast nezaposlenosti te rezovi socijalnih naknada i javne potrošnje, kojima država pokušava smanjiti rastući proračunski deficit.
OECD također navodi da su veći porezi na dohodak i imovinu dodatno pridonijeli padu u Finskoj.
Na razini cijelog OECD-a rast stvarnog dohotka kućanstava po stanovniku usporio je na 0,8 posto u 2025., nakon 2,1 posto godinu ranije.
Sličan trend zabilježen je i u većini europskih država.
Dok su 2024. sve zemlje na popisu bilježile rast, samo su četiri države u 2025. ostvarile veći rast nego godinu ranije.
Belgija i Danska imale su najveće ubrzanje rasta – Belgija s 0,5 na 1,4 posto, a Danska s jedan na 1,9 posto.
Švedska je povećala stopu rasta za 0,4 postotna boda, a Nizozemska za 0,2 boda.
Austrija je krenula suprotnim smjerom. Nakon rasta od 3,6 posto u 2024., u 2025.zabilježila je pad od 1,8 posto.
